HAKRIBI KORUPSAUN KOLUSAUN NEPOTISMU
Hapara korupsaun!, se O lakohi naukten sira goza...
KONTRA PENSAUN VITALISIA
“Lucia Lobato Tinan 5 hela iha Becora”

Thursday, December 13, 2012

Lucia Lobato Tama Prizaun Tinan 5

 [STL, 13 Dezembru 2012]
DILI - Desizaun Tribunal Rekursu haforsa desizaun Tribunal Distritu Dili no aumenta mos pena prizaun husi tinan 3,6, ba tinan lima ho indimizasaun osan rihun 4.

Tuir Fonte STL iha Tribunal Distritu Dili katak sira simu ona desizaun husi Tribunal Rekursu nebee laos deit haforsa, maibe aumenta mos pena prizaun husi tinan tolu ho balun ba tinan lima no selu indimizasaun ho osan $ 4.000.

Krime nebee Lucio Lobato hanesan Ministra Justisa, komete maka halo partisaun ekonomia ho negosiu nebee kategoria halo korupsaun hodi halakon osan estadu hamutuk $ 97.350 dollar amerikanu.

Lucia Lobato assume kargu ou ministra Justisa iha Governu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) iha loron 8 Agustu 2007 too 8 Agustu 2012. Lucia Lobato mos pernah sai kandidatu ba prezidente Republika iha biban eleisaun prezidensial tinan 2007, maibe nia votus latoo atu avansa ba segunda fase ronda eleisaun prezidensial.

Lucia Lobato mos nakonu ho ran luta nain, hamutuk ho maun alin sira familia Lobato hanesan, Prezidenti Nicolau Lobato, Ministru Defeza no Ministru Interior Rogerio Lobato no Vise Ministru Saude Luis Lobato, luta atu lori Timor ba ukun aan. Maibe tragis mos iha tempu ukun aan Lobato nain rua tama prizaun, Rogerio Lobato no Lucia Lobato.

Justisa lafihir koor politika, justisa atu lia los no justisa atu hatudu dalan los. Tanba nee, Lucia Lobato hein loron deit ona atu tama prizaun, maske tanba segredu justisa, Tribunal Distritu Dili sei bele fo sai ba publiku kona ba akordaun Tribunal Rekursu nee. “Ami seidauk bele fo sai akordaun nee, tanba segredu justisa,” dehan fonts nee ba STL iha Tribunal Distritu Dili, Kuarta(12/12).

Tuir fonts nee katak akordaun TR sei notifika uluk Defensor, Prokurador, no arguidu. Hafoin ida nee maka Tribunal Rekursu, haruka despaisu ba Tribunal Distrital hodi halao ezekusaun.

Tuir fontes, desijaun ne’e, laos fasil no buat hotu iha segredu justica, maske sira hatene mos seidauk fo sai ba publiku kona ba desijaun ikus TR nian kona ba kaju Lucia lobato nian.

“Ami laos lakohi fo sai, maibe buat nebe segredu justica ami labele fo sai, maske ami hatene mos ami labele fo sai uluk,”dehan fonts nee. Lucia Lobato nudar eis Ministra da Justica, hamutuk ho arguido Antonio Freitas nudar aprovijionamentu nebe hetan akuzasaun forte husi Ministeriu Publiku kona ba krime falsifikasaun dokumentus, hodi sosa farda ba guarda Prizioneiru sira. Ho akuzasaun Ministeriu Publiku nee, Juis Tribunal primeira instansia kondena Lucio Lobato ho pena prizaun tinan 3.6, maibe Arguida la konkorda ho desijaun Tribunal Dili no arguida rekore hodi halo rekursu ba TR. Desizaun ikus ho akordaun TR nian kondena Lucia Lobato ho pena prizaun tinan lima.

Entertantu arguido Antonio Freitas nudar eis direitur aprovizionamentu Ministeriu Justica mos senti triste tebes tamba, TR kondena nia maske antes ne’e TDD absolve nia 100% husi akuzasaun MP.“Karik hau ema laos mate restu no luta nain ida diak liu kaer hau ba hatam deit ona ba komarka labele halo hau ba mai, tamba iha momentu neba hau halao deit servisu nebe hau nia superior haruka, tamba saida mak hau tenki hetan kondenasaun nee,”dehan arguido Antonio Freitas. nes

Wednesday, December 12, 2012

KAK Mesak La Bele Kombate Korupsaun


DILI-Atu kombate korupsaun iha rai laran, presiza entidade tomak nia kolaborasaun. Korupsaun nee hariku parte balun deit, tan nee Timor-oan tomak tenki fo kontribuisaun hodi kombate korupsaun.

Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Adertito de Jesus, hanoin katak, importante liu atu kombate korupsaun mak entidade tomak tenki kolabora diak ho KAK.

Tuir Aderito, iha loron hirak liu ba koalia ona ho Komisaun A iha Parlamentu Nasional atu koalia efetivu liu tan, tamba atu tau espiritu kolaborasaun ida nebe importante atu kombate korupsaun iha nasaun Timor-Leste.

“Ita tau espiritu kolaborasaun importante tebes atu kombate no prevene korupsaun iha rai laran, no mos halo kolaborsaun ho ita boot (media, red) sira," esplika Aderito ba jornalista foin lalais nee iha Hotel Timor.Nia hatutan, KAK responsabiliza ba deit Parlamentu Nasional, maibe la responsavel ba Prezidente Republika no governu.

“Ami mos presiza hamutuk ho sira (Parlamentu) atu hadia mekanizmu asset deklarasaun, karik membru governu sei halo tuir lei numeru 7/2007 no sei hatoo ba Tribunal Rekursu, mas ita seidauk iha dalan atu halo verifikasaun,” dehan Aderito.

Komisaun A Parlamentu Nasional, tuir Aderito, mos iha hanoin atu halo meja redonda ho sira, hodi hare kestaun deklarasaun asset rikusoin ulun boot sira nebe atu kaer kargu importante iha nasaun nee. lay (STL, 12 Dezembru 2012)

Saturday, December 8, 2012

Dom Basilio: TL Katolika Numeru Um Korrupsaun mos Numeru Um


Tempo Semanal – Baukau, 08/12/2012

Bispo Diosese baukau, Dom Basilio io Nasimento hateten katak maske iha timor Leste mairia ninia emar katolika numeru dahuluk iha mundo maibe mos numeru um iha lala’ok aat hanesan Korrupsaun. Bispo Basilio hateten lian hirak ne’e iha ninia omilia durante de misa ba ordenasaun padre foun sira iha kolegio fatumaka Baukau, ohin (08/12) dader

Iha sarani lubun bo’ot ninia let marka mos presença husi ulun boot parlamentu RDTL no membro kinto governu konstitusional balun hanesan ministru edukasaun ho sekretariu do Estadu ba eletricidade. Maibe Bispo ne’e ho lian maka’as no kmanek hodi fakar sai aktu KKN ne'ebe dala barak liu komete husi ukun nain sira ne’ebe ka'er hela pozisaun xafe balun iha nasaun ne’e.

Amo Bispo Nasimento konta tuir istoria viajen ne’ebe nia halo ba rai liur iha fulan oetobru. Nia haktuir katak wainhira nia hasoru malu ho ninia belum bispo sira seluk ema sempre hahi Timor oan sira nia espiritu maibe Dom Basilio ne'ebe maka urgulho los ne'e hateten katak buat ne'ebe ema hahi ne'e loos mas ninia fuan sente katak, “ Timor Leste nasaun ne'e katolika numru um, korrupsaun mos numeru um.”

Membru governu sira barak maka komete hela atetude Korrupsaun, Nepotismu no Kolusaun maske dala barak sira ibun sempre koalia kona ba transparência no akauntabilidade. Iha kazu lubun ida maka rejista iha Tribunal kontra eis membru governu balun no fungsionariu publiku sira seluk. Maske esforsu barak maka halo ona maibe KKN iha nasaun foun ne'e buras liu tan.

Aban loron (09/12) Timor Leste mos sei celebra loron mundia combate dengue KKN ne’ebe membro Governu nasaun ne’e ninia barak mos nani hela iha laran. Tuir orariu ne’ebe foo sai husi Komisaun Anti Korrupsaun dehan katak ceremonia refere sei halao iha besik halihun eis kodim ninia sorin no sei marka mos presença husi nai ulun sira iha nasaun ne’e.

http://temposemanaltimor.blogspot.co.uk/2012/12/dom-basilio-tl-katolika-numeru-um.html

Thursday, October 4, 2012

Povu Hein Desizaun Final Kazu Lucia Lobato

STL, 4 Outubro 2012

DILI - Kazu Eis Ministra Justisa, Lucia Lobato, nebee ninia prosesu kontinua ba Tribunal Rekursu, too oras nee seidauk iha rezultadu. Povu kontinua hein rezultadu ikus husi kazu nee. Alende nee, povu mos hein desizaun final husi kazuEis Administrador Distrito Dili, Ruben Braz nomos Diretor Organizasau Naun Govermental (ONG) LABEH, Cristopher Henrry Samson, nebee hatama mos rekursu ba Tribunal Rekursu.

Vice Prezidente Parlamentu Nasional, Adriano do Nascimento husu ba tribunal atu prosesa kazu nee, para Timor-oan hotu bele hatene sidadaun nain tolu nebee deskonfia nee sala ou la sala. Kuandu la prosesa mak bele esklui sidadaun hirak nee ba sira nia atividade.

“Timor-oan tomak hatene sidadaun nain tolu nee (Lucia Lobato, Roben Braz, Cristopher, Red) katak, sira arguidu nebee deskonfia naok orsamentu estadu ninian, mas kestaun mak tribunal seidauk desidi loos ou lae,” dehan Adriano ba jornalista iha Parlamentu Nasional, Kuarta (03/10).

Nia dehan, Timor-oan tomak hakarak kuandu atu lori ema ida ba iha tribunal, tenki iha serteza katak ema nebee deskonfia sala ou loos, maibe desizaun tribunal mak sei disidi tamba kazu hirak nee too ona iha Tribunal Rekusu.

“Husu ba tribunal atu prosesa lalais no labele rai no budu buat nee too ikus ita fo mensajen nebee laiha serteza de lei iha ita nia rai. Se kaundu tribunal hasai sidadaun nain tolu sala tama komarka, kuandu la sala livre atu nunee sira bele halao sira nia servisu,” katak Adriano.

Nia haree katak, sidadaun nain tolu nee moris iha inserteza nia laran, bele mos halo sira lakon direitu ba moris nian. Sira hakarak halo servisu ruma, maibe labele tamba sira nia kazu iha tribunal hela nomos atu ba estranjeiru mos labele.

Iha fatin hanesan, Prezidente Komisaun A Parlamentu Nasional, Carmelita Moniz, esplika, tribunal nebee aas liu iha Timor-Leste mak Tribunal Rekursu, tan nee hein atu nunee tribunal halo servisu didiak hodi hare ba kazu nebee iha.

“Ami labele intervene tribunal sira nia servisu, tamba desizaun tribunal ninian mak desizaun nebe aas liu hodi kumpri, tan nee hau husu ba tribunal atu halo ona julgamentu hodi asegura ema nia direitu, ba ema sira nebee mak sai vitima no arguidu,” dehan Carmelita.

Nia husu ba tribunal atu hasai ona desizaun, nunee Timor oan hotu hatene, durasaun tempu laiha, durasaun tempu ba deit arguidu sira nebee mak tama iha prizaun preventiva mak fo liu prioridade atu nunee ema labele hela iha prizaun ho ilegalmente.

Carmelita hateten, arguidu nain tolu la tama ba iha prizaun preventiva no liberdade kondisional, tan nee laiha limiti tempu ba ema nebee mak liberdande kondisional atu hetan desizaun final. lay

Wednesday, September 26, 2012

KAK Hasoru MJ, Informa Difikuldade Ne’ebé KAK Infrenta


STL, 26 Setembru 2012

Komisáriu Komisaun Anti-Korupsaun, Adérito de Jesus ho Adjuntu KAK José Neves hasoru malu ho Ministru Justisa (MJ), Dionísio Babo Soares hodi informa kona-ba difikuldade ne’ebé durante ne’e KAK hasoru.

Komisáriu KAK Adérito, ba STL iha edifisiu Ministériu Justisa Kaikoli Segunda (24/9) hateten objetivu hasoru malu ho MJ atu informa difikudade ne’ebé durante ne’e KAK hasoru hanesan edifisiu, tanba ne’e KAK husu autorizasaun ba MJ liu husi Sekretáriu Estadu Terras e Propriedade, atu bele fasilita fatin ne’ebé sufisente, nune’e KAK bele halo servisu ho di’ak.

“Ami iha diresaun barak tamba ne’e ami husu ba Ministru Justisa liu husi Sekretáriu Estadu Terras e Propriedade atu bele fasilita fatin ida ba ami, nune’e ami bele halo ami nia servisu ho diak” dehan Adérito.

Alende informa kona-ba difikuldade Komisáiru KAK mós informa tan funsionáriu KAK ne’ebé to’o agora sei limitadu, atu halo servisu liu-liu iha Investigasaun, tamba ne’e husu ba MJ atu bele enkaixa Formandu sira ne’ebé agora tuir hela formasuan iha Portugál ba KAK, bainhira hotu husi formasaun ne’e.

)* Suara Timor Lorosa’e

Thursday, September 20, 2012

Korupsaun Sai Hanesan Moras Nebe Grave No Hadaet Iha Rai Laran


STL, 20 Setembru 2012

Maximiano Boavida Pereira, S.I. Kom
Korupsaun laos buat foun nebe Nasaun ida nee infrenta, isu korupsaun hanesan isu nebe antigo verdade maibe sempre sai isu nebe fresku atu hodi debates. Korupsaun hadaet kuaje iha nasaun nee nia laran tomak, ho ninia modelu nebe oin-oin husi nebe kiik, hanesan korupsaun tempu (waktu), osan ate too ida nebe perigoju liu mak korupsaun ba Poder.

Virus korupsaun Poder (kekuasaan) ida nee mak perigoju liu. Ninia ironi mak moras nee sei nafatin mosu no hadaet iha kuaje areas hotu iha poder (kekuasaan). Moras korupsaun poder ( kekuasaan) fasil atu diagnosa. carakteristiku moras nee mak hanesan abujo de poder, no ida nee bele da’et ho lais. Ita hateten hadaet tanba inposibel abujo de poder nee sei la suksesu se ema nain ida deit mak halo ( bain-bain iha grupos). Maske objektivu ikus liu husi abujo de poder nee mak osan, maibe ninia rezulta (akibat) seluk sei sai perigoju liu. Tanba relasiona ba Povu no Nasaun ida nee ninia vida, ho nee sei sai perigoju liu se karik moras abujo de poder nee hadaet iha kriasaun de regras, Lei no buat importantes seluk tan. Exemplo ida nee mak perigoju teb-tebes kompara osan Nasaun nian nebe lakon.

Buat nebe sai perguntas se mak sai autor principal husi praktika habelar ou hafahe ga hadaet virus korupsaun ida nee, no bot oinsa ninia nivel imunidade. Atu resposta perguntas nee laos buat defisil ida mos. korupsaun poder (kekuasaan) so bele hadaet husi ema nebe kaer poder. Moras abujo de poder bele desenvolver husi ema nebe iha poder. Tanba sa mak sira bele hetan poder? Tanba ita foba sira poder hirak nee, no bain-bain sira iha nível de imunidade nebe as teb-tebes duke povu nebe hanesan sidadaun bai-bain. Ho nee ita hotu sai parte husi Causa? Laos tengki.

Halo lei ou regras iha Nasaun hanesan partes ida husi prosesu politika. Tanba husi prosesu politika ho nee ninia autor mak Politiko nain sira. Nee mak resposta kuaje los nian. Nasaun ida nee presija politico nain nebe nakonu ho vontade servi dor ba Nasaun. Servi signifika katak fo inportansia liu ba nesesariu Nasaun nian ( kepentingan bangsa) no Povu nian, tau as liu nesesariu Nasaun no Povu nian iha leten duke nesesariu privadu, grupos, clase sa tan nesesariu Partidu Politiku. Nasaun ida nee la presija Politiko nebe limpeja osan Nasaun, limpeja kualker sasan, ou sira nebe lolos nee laho ( tikus) maibe finji hanesan Politiku nebe diak.

Korupsaun hanesan isu ida nebe sempre hetan fatin iha kualker ema se deit atu koalia no hare ba isu nee, korupsaun isu nebe popular liu, Artistas Naionais ou internasionais sira nia popularitasaun la too atu sukat ou kompara ho isu korupsaun. Wainhira ita loke media massa liliu media cetak isu nebe la seluk la let ita sempre le kona ba mak isu korupsaun, nune mos iha komunidade nia let wainhira koko tur hamutuk rona katuas ou maluk joven balun dala lia halimar sempre ita mos rona laseluk la let nafatin sira mos koalia kona ba korupsaun, ate sira iha kbit hodi temi autor korupsaun sira nia naran, lahatene autor sira nee tebes komete iha korupsaun duni ou lae, maibe nee mak populasaun nia hare. Los duni korupsaun hanesan moras ida nebe hadaet ba mai ona.

Timor Leste hanesan Nasaun foun nebe fasil atu sai fatin ba praktika korupsaun. Hahalok nee ita hare hahu husi ukun an fofoun too oras ida nee povu nia moris nafatin kiak ba beibeik. Korupsaun fasil atu akontese iha instituisaun governu ( laos deit iha Governu maibe iha NGO barak mos halo praktika korupsaun, I iha ita nia uma laran rasik mos ita praktika halo korupsaun). Hahalok korupsaun mosu makaas hanesan tutu keu ida iha Nasaun nee nia laran parese ita nia lei nebe ninia implementasaun sei fraku. Comisaun Anti Corupsaun ( CAC) hari iha tinan 2 liu ba ho objektivu atu kombate Korupsaun maibe nee laos fasil ida ba CAC tan CAC hamrik husi zero no neneik ba neneik sei sai Hero.

Relasiona ho korupsaun nee, politik iha Nasaun ida nee hare nakonu ho impresaun kokomentu, aprendijajem, trial and error. Ema barak iha esperansaatu mosu mudansa ba Nasaun ida nee hodi mosu husi korupsaun nebe infectados kuaje iha kualker artikulasaun vida nasaun ida nee nian. Valor importantes mai ita hotu nudar sidadaun Timor mak nee ital abele intrega deit ba CAC mak luta hodi kombate korupsaun. Se ita hakarak Rai ida nee livre husi moras korupsaun entaun ita hotu tengki sai informador hodi hatutan informasaun ruma nebe karik ita hatene no hetan kona ba praktika husi korupsaun atu nune bele CAC bele hatene no prosesa. CAC ninia fungsaun hanesan Doutor atu nune kura no prevene moras korupsaun ida nee.maske defisil atu halakon maibe bele hamenus ou redus ituan hahalok korupsaun ida nee, defisil atu lakon tan korupsaun buat nebe encoberto (terselubung) signifika katak autor husi korupsaun sempre daet malun. Ohin loron ita moris iha ukun an, no Nasaun ida nee hamrik nudar Nasaun ida nebe Demokratiko tanba nee demokrasia labele sai deit hanesan ponte ida ba ema elit politiku sira hodi hariku an, familia no partido ou sira nia grupo. Nee duni hakbesik ba iha CAC hodi hatutan informasaun se karik hatene ema ruma involbe iha korupsaun atu nune CAC bele hola medidas hodi bele prevene lalais moras korupsaun nebe hadaet tun sae ona. Koperativa ho CAC hodi rejolve korupsaun atu nune hatudu katak sidadaun Timor ninia kontribuisaun ba Nasaun ida nee mos bot tebes hodi kombate korupsaun hahu husi Sucos, sub-distritu, distritu, mai iha capital Nasaun, Parlamentu, husi Jaco to’o Oekuse labele iha Laho (tikus) tur hodi ukun.

Negeri ini butuh politisi sejati, bukan polytikus yang artinya banyak tikus atau sekumpulan tikus (Heru Lelono)

Husi: Maximiano Boavida Pereira, S.I. Kom 
No. Hp : +67077907796 Email : coboy_max@yahoo.com 
Hela fatin : Ro-Ulo, Bahu, Baucau

Thursday, September 13, 2012

Kobransa Ilegal Partensia Korupsaun


STL, 13 Setembru 2012

DILI - Tribunal Distrital Dili (TDD) Kuarta (12/9), halao julgamentu ba arguido LD nebe deskonfia hetan akuzasaun forti husi Ministeriu Publiku, tanba, halo kobransa illegal  veteranus sira.

Kazu nee deskobre depois komunidade hamutuk ema nain haat husi suku Fahisoi, sub Distrito Lequedoe lori kordinador komisaun, Antigo Kombatentes da Libertasaun Nasional ba Tribunal, tanba nia halo kobransa illegal ba funu nain sira nebe simu osan pensaun.

Tuir akuzasaun ministeriu public nian katak, arguido LD nudar kordenador klandestina nebe rekolha dadus ema nebe mate iha tempu funu ba ukun rasik aan. Mas kestaun arguidu halo kobransa ba familia martires sira, wainhira simu ona osan. Vitima husi aktu arguidu nian maka Manuel, Alcino Vila Nova, Albertino da Costa Antonio Matias.

Hafoin rona akuzasaun, Tribunal fo opsaun rua ba arguido, mak hanesan, koalia, no nonok, deit, maibe arguido ne’e hili dalan nonok, hodi rona deit deklarasaun vitima sira mak, fo sasin ba tribunal kona ba akontesementu ne’e.

Iha fatin hanesan, vitima Manuel deklara katak, osan nebe nia fo ba arguido laos arguido mak husu maibe, vitima sira fo ba arguido hanesan osan pulsa nian, tanba arguido lakon tempu lao ba mai hodi trata dokumentus martires sira nian. “Hau fo osan ne’e ba arguido tanba hau hanoin arguido, uja tempu barak hodi trata dokumentus ami nian, tanba ne’e osan nebe hau fo laos fo ho liafuan ruma, maibe hau fo tanba hanoin arguido ne’e uja motor privadu hodi trata dokumentus martires sira nian.

Iha sorin seluk, vitima Albertino da Costa hatete ba tribunal katak, nia ho nia kolega nain tolu seluk, simu osan hamutuk, U$ 6500 osan nebe sira simu arguido mak trata duni dokumentus, vitima sira mos hanoin atu fo osan transporte, U$ kada ema ida fo 20, maibe, arguido la simu osan ne’e arguido nia hakarak kada ema ida fo U$ 200. “Hau ho kolega sira seluk, iha hanoin ona atu fo osan pulsa, maibe, arguido ida ne’e, hein deit mak, ema fo mos lae sisi fali ami hanesan osan tusan nebe ami debe husi arguido,”dehan vitima Albertino.

Kazu nee preside husi Juiz koletivo, Edite Palmira,(juiza presidente), Jose Maria de Araujo, Antonio Gomes, Jose Ximenes reprezenta husi Ministeriu Publik, no Olga Barreto reprezenta defensoria Publika. nes

Monday, September 10, 2012

Komando PNTL Marka Prezensa Iha Edifisiu KAK


Dili - Komandante Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) Komisariu Longinhos Monterio Marka Prezensa Iha Edifisiu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), asina Akordu hamutuk ho Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Aderito de Jesus atu servisu hamutuk hodi kombate Korupsaun iha rai laran.

Prezensa Komandante PNTL Komisariu Longinhos Monteiro Iha edifisiu KAK ho objetivu atu halo asina akordu entre institusaun PNTL no KAK hodi fortifika diak liu tan servisu entre KAK no PNTL nebe halao tiha ona durante ne’e.    

Hafoin asina Nota Entimentu Komandante PNTL, Komisariu Longinhos Monteiru Informa katak, asina akordu nebe halao parte rua Hanesan KAK no PNTL atu Intende malu no servisu hamutuk hodi bele aumenta kapasidade operasional inklui mos koinesementu ba  iha area investigasaun. 

“Hau hanoin servisu hamutuk nebe ami halao inisitava diak nebe KAK diskuti no ami indente malu kedas, tan nee’e ami halo ona asinatura ne’e bele hatete mai oin Policia tenki iha aktividade barak  nebe servisu hamutuk ho KAK,” dehan Longinhos ba Jornalista Sesta (07/09) iha edifisiu KAK Farol. Informasuan kompletu iha STL Jornal no STL We, edisaun Sabado (8/9). Timotio Gusmão/ Ines das Dores

STL, 07 Setembru 2012

Tuesday, August 28, 2012

Prezensa Paulo Assis Iha KAK, Taka Ba Publiku


STL, 28 Agustu 2012

DILI -  Eis Vice Ministru Edukasaun iha governu ALiansa maioria parlamentar (AMP) Paulo Asis presta deklarasaun ba iha komisaun Anti Korupasaun (KAK), mabe deklarasaun ne’e taka ba publiku tamba segredu nasaun.

Vise Ministru Edukasaun (ME) iha governu AMP ne’e marka prezensa iha edifisiu Komisaun Anti Korupasaun ho kareta privadu kuaze tuku 08.30 no remata deklarasaun kuaze 11.00 otl.

Hafoin presta deklarasaun ba KAK iha edifisiu KAK Farol, Jornalista sira koko atu halo klarifikasaun ba objeitivu Eis Vice Ministru Paulo Assis nian prezensa iha edifisiu KAK, maibe lakonsege tamba ministru ne’e taka ibun ba media.

“Hau labele koalia tamba segredu nasaun nian,” dehan Vice Ministru Edukasaun Paulo Assis ba jornalista Tersa (28/8) iha Edifisiu Comisaun Anti Korupsaun ((KAK) Farol hafoin presta deklarasaun ba KAK.

Ba kestaun ne’e STL koko atu halo komfirmasaun ho Komisariu KAK Aderito De Jusus Maibe lakonsege nafatin, tamba Segredu nasaun, tan ne’e prezansa Eis Vice Ministru Edukasaun Paulo Assis Iha governasaun AMP nian, iha KAK sei segredu nafatin. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (29/8). Timotio Gusmão/ Tomas Sanches

Tuesday, August 14, 2012

Lucia Husu TR Foti Desizaun Lalais ba Nia Kazu


 15 August 2012 

Radio, online – Eis Ministra Justisa IV governu konstitusional, Lucia Lobato Brandao ne’ebe iha fulan kotuk liu ba hetan kondena husi Tribunal Distrital tama prizaun tinan 5 maibe ate agora seidauk tama prizaun. Ho razaun ida ne’e Lucia Lobato husu ba Tribunal Rekursu (TR) atu foti lalais desizaun atu nune’e bele iha dalan klaru. 

Kestaun ne’e Lucia hato’o ba jornalista hafoin hasoru malu ho Prezidenti da Republika, Taur Matan Ruak (15/8), iha Palacio Prezidensial Aitarak-Laran, Dili.

Lucia hatutan, durante iha kampanha politika foin lalais ne’e iha eleisaun parlamentares, Lucia kompri nia obrigasaun la tuir kampanha. “Hau nia partido lakon tan, hau hela ho situasaun ida ho inserteja, halo aktividade politika mos para hotu. Ne’ebe hau hein hela desizaun TR ne’e bele sai lalais. Desizaun TR dehan katak hau tenke ba kadei hau sei kumpri hodi ba tama prizaun,”Lucia akresenta.

Lucia mos dehan, see wainhira desizaun TR la hetan sala ruma, Lucia sei halao vida  moris hanesan baibain. Halo plano servisu hodi servisu ba fo han ba oan sira  no hare uma laran.

Lucia mos komenta katak, “Ministerio Publiku husu tan para hau atu hetan 12 anos. Hau naok estadu nia osan kuatru mill terjentus vinti sinko dolares halo prejuijo ba estado mak ne’e ne’ebe hau tenke simu 5 anos. Ministerio publiku la kontenti, ne’ebe hau simu dozi anus iha prijaun ne’ebe hau hein tribunal fo sai katak hau simu dozi anus iha prijaun hau simu.”

Lucia Lobato hateten tan katak , ohin hau koalia ho Prezidenti da Republika ba sauntus lubuk ida maibe hau mos iha diretu atu lalika fo sai ba imi ne’ e ga?

Eis Ministra Justisa ne’e mos senti kontenti tamba Prezidenti  da Republika laran kma’an no fuan murak hodi simu nia., maske nia laos ona Ministra da Justisa.

“Hanesan nia sidadaun ida ami nain rua koalia asuntus lubuk ida, maibe hau iha diretu atu labele fo sai ba media,” dehan Lucia.

15 August 2012
Fonte: Radio Liberdade Dili
http://radioliberdadedili.com

Thursday, August 9, 2012

KAK Husu Ministro Foun Kontrola Kada Departemento

 STL, 09 Agustu 2012 

Komisaun Anti Korupsaun
DILI - Komisario Komisaun Anti Korupsaun (KAK), hafoin partisipa iha seremonia tomada de pose, V Guvernu Konstitusinal, nebe, halao iha Palacio da Nobre Lahane Dili, kuarta(8/8), hatete, atu halakon korupsaun, iha rai laran importante, ministro sira mak, tenki halo kontrola kada departementu sira nune’e, kada direktores sira bele, hado’ok a’an husi korupsaun. 

Aderito de Jesus Soares kolia lia lia hirak ne’e, ba STL iha Lahane Dili,hafoin ramata seremnoia, tomada de pose ba V Kintu Guvernu Kosntitusional. Tuir Aderito katak, atu halakon korupsaun iha rai laran, persiza, Ministro foun sira, tenki halo kontrola ba direktores sira atu nune’e, direktores sira labele, monu ba manobra korupsaun.jef/nes

ProKAK

Friday, August 3, 2012

LPV tenki halo revizaun


 STL, 03 Agustu 2012 

II Lejislatura La Konsege Aprova Lei Pensaun Vitalisia, III Lejislatura Tenki Halo Revizaun

Dili - Reprejentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), Deputada bankada FRETILIN  Josefa Perreira hateten, iha segunda lejislatura deputadu hamutuk 33, la konsege aprova lei pensaun vitalisia, maibe ho terseira lejislatura sei halo revizaun ba lei ida ne’e.

Deputada Josefa hateten iha III lejislatura, importante maka oinsa atu hare hodi halo revizaun ba lei pensaun vitalisia, nomos kriteira-kriteria nebe maka bele hare hodi regula nebe relasaun ho lei ne’e rasik.

“Hau hanoin importante atu hare konaba lei ida ne’e, oinsa ita bele hare tok atu halo revizaun, e atu hare mos kriterias-kriterias ruma nebe’e ke ita bele hatama no hare mos ba instituisaun seluk laos deit iha PN, maibe oinsa maka ita atu bele regula mos enrelasaun lei ba reforma ruma karik,” dehan Deputada Josefa ba STL iha uma fukun PN Sesta (3/8).

Deputada husi bankada CNRT Carmelita Moniz afirma, maske segunda lejislatura la konsege hadia lei pensaun vitalisia, maibe iha terseira lejislatura iha esperansa katak, sei halo revizaun  ba lei pensaun vitalisia. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (4/8). Jasinta Sequeira

Thursday, August 2, 2012

Ana Pessoa: “PGR Sei Renova Lei Anti Korrupsaun no Anti Droga”


JI - 02 Agustu 2012

Prokurador Jerald a Republika, Ana Pessoa dehan, deklara atu halo renovasaun ba lei Anti Korupsaun, lei Anti Droga no lei sira ne’ebe kaduka tiha ona, tanba la konsege deskute durante segunda legislatura.

Nia dehan lia hirak ne’e hafoin hasoru malu ho Prezidenti republika Taur Matan Ruak, iha Palasiu Prezidenti Ai-Tarak laran, Dili (01/8).

Tuir Ana pessoa, Lei Anti Korupsaun kaduka ona tanba iha tinan 2010 haruka ona ba Parlamentu Nasional (PN), maibe la konsege aprova, lei anti droga ne’ebe PGR produs hodi haruka ba Ministeriu Justica (MJ) mos lakonsege aprova.

Nia hatutan, durante ne’e instituisaun prokuradoria Jeral simu kazu barak ne’ebe iha relasaun korupsaun, mal administrasaun ne’ebe haruka ona ba Komisaun Anti Kosupsaun (KAK) hodi halo prosesu investigasaun profundu.

“Kazu ne’ebe ami simu iha Dili tres mill (3000),” dehan PGR Ana Pessoa.

Iha sorumut ne’e mos PGR informa ba Prezidenti Taur Matan Ruak ba prosesu loke delegasaun Prokuradoria iha maliana, Vikeke no Ermera, tuir loloos planu ne’e realiza ona, maibe prosesu konstrusaun obra seidauk remata.

Nune’e, informa kona ba rekursu umanu iha instituisaun PGR rasik, liuliu nomesaun Timoroan 43 sai ofisial justisa no balun sai ajudante

Wednesday, August 1, 2012

Lucia Lobato hein hela desizaun husi Tribunál Rekursu


1 Agosto 2012

Tuir ajénsia PNN, Sergio Hornai ne’ebé sai nu’udar advogadu ba eis-ministra Justisa, Lúcia Lobato informa katak ninia kliente sei hein hela dezisaun husi Tribunál Rekursu, relasiona ho ninia (Lúcia Lobato) kazu. 

Fulan rua ona mak Lobato hetan akuzasaun katak Nia envolve iha kazu korupsaun hodi ikus mai kondena Nia ho prizaun tinan lima. 

Tanba ne’e mak eis-ministra ne’e, apela ba Tribunál Rekursu, hodi bele hatene klean liu tan informasaun kona-ba ninia kazu. 

“Ami hein hela (husi parte Tribunál Rekursu) atu ami bele foti dezisaun ida ne’ebé di’ak iha tempu hirak tuir mai”, tenik Hornai, hodi hatutan liu tan katak ninia kliente sei simu desizaun saida de’it ne’ebé Tribunál Rekursu sei atu fó ba Nia. 

Iha loron 20 fulan Marsu liu ba, parlamentu nasionál suspende tiha ministra Justisa ne’e, bainhira orgaun refere simu pedidu ida husi Tribunál Distritál Dili, atu halo julgamentu ba Lúcia Lobato nó mane ida ne’ebé identifika ho naran António Araújo Freitas. 

Tuir despaxu ne’ebé iha, tribunál “akuza sira na’in rua (Lúcia Lobato nó António Araújo) ho krimi korupsaun, abuzu de poder nó hafalsu dokumentu”.

Maski nune’e, ministra Justisa absolve ona husi krime abuzu de poder nó administrasaun danosa nó António Freitas absolve husi akuzasaun hothotu. 

SAPO TL ho PNN Portuguese News Network 

Saturday, June 30, 2012

KAK-SEPI Hamutuk Prevene Korupsaun


STL, 29 Junhu 2012

DILI - Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Aderito de Jesus Soares hamutuk ho Sekretaria Estadu Promosaun Igualdade (SEPI), Idelta Maria Rodrigues, fahe informasaun ba funsionariu sira, atu labele monu ba manobra korupsaun, tamba korupsaun nee hamate dezenvolvimentu nasional.

Ba jornalista iha Loja Jacinto Kulu Hun-Dili, Kuarta (27/06), Sekretariu Estadu Promosaun Igualdade (SEPI), Idelta Maria Rodrigues, hateten, korupsaun hanesan dalan nebee hamate dezenvolvimentu nasional, tamba nee, SEPI konvoka reuniaun hamutuk ho funsionario sira hodi bele inkoraja funsionario sira hadook aan husi korupsaun.

“SEPI nia mandatu atu ramata, SEPI rasik tenki kria sistema ruma liu husi reuniaun ida nee atu fo hanoin klean ba funsionario sira nebee permanente, nunee iha futuru sira kontinua servisu nafatin iha governu foun mai, bele hatene kona ba korupsaun,” dehan Idelta.

Idelta hanoin, atu kombate korupsaun presiza kontribuisaun husi ema hotu-hotu laos KAK mesak. Ho ida nee, bainhira too iha mandatu ikus, SEPI konvida mos KAK atu esklarese servisu KAK nian ba funsionariu sira, nunee funsionario sira bele hadook aan husi korupsaun.

Iha fatin hanesan, Komisario Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Aderito de Jesus Soares iha nia intervista, hateten, KAK hanesan intituisaun kriminal nebee investiga kriminozu sira, laos lalais investiga fo rezultadu  ba publiku, maibe persiza tempu naruk atu halo ida nee.

“Atu halo servisu KAK nian ho diak, KAK foin rekruta tan funsionario nain lima, kona ba investigasaun nian, e hau fiar katak, funsionario sira ne’e sei halao sira nia servisu diak iha futuru, maske agora servisu seidauk lao maximu, maibe iha futuru servisu KAK sei lao diak,” katak Aderito.

Iha fatin seluk, Januario da Costa nudar estudante, hateten, hanesan sidadaun Timor oan senti moe wainhira rai doben TL sai hanesan nasaun korupto iha mundu, nune’e hanesan povu, husu ba KAK tenki hatudu servisu diak, imparsial, no independente hodi investiga ema korupto nebe estraga Timor naran foer iha mundu.

Entertanto Estudante Fakuldade FISIPOL,  Maria Fatima kestiona, dalabarak KAK fo sai ba publiku katak, iha membro governu balu involve korupsaun, ho funsionario publiku balun mos halo korupsaun, maibe rezultadu husi deklarasaun nee, povu seidauk hare ho matan, membro governu sira nee ba hatan iha Tribunal.
SEPI Konvoka Reuniaun ho Funsionariu

Sekretario Estadu Promosaun Igualdade (SEPI), Idelta Maria Rodrigues, iha Kuarta (27/06), konvoka reuniaun hamutuk ho funsionario, xefi departementu, xefe aprovizionamentu, hodi rona sira nia opiniaun, esperiensia, no desafiu durante tinan lima (5).

Tuir Idelta, sorumutu nee nudar reflesaun ba tinan 2007-20012 kona ba servisu saida mak SEPI halo tamba durante nee SEPI halo tiha ona reflesaun ida hamutuk ho sosiedade Sivil, Jornalista, Administrador Distrito, no Sub Distrito, ho ministeriu hotu, inklui parseiru sira husi liur kona mandatu SEPI durante tinan lima. Ramata tiha ida ne’e, SEPI kontinua konvoka refleksaun internalmente  hamutuk ho  funsionariu sira hodi hatene kona ba esperiensia desafiu durante tinan lima nia laran.

“Ami hakerek tiha ona relatorio ba servisu durante tinan lima nian maibe funsionario sira balun la hatene, tamba nee ohin hanesan loron importante atu bele rona ejijensia, defikuldade hotu nebee funsionario sira sente,” Idelta informa.

Idelta haktuir liu tan katak, funsionariu sira nebe servisu permanente, sira sei kontinua halao servisu iha governu foun, presiza hatene saida mak durante ne’e sei sai defikuldade ba instituisaun. nes/mj6

Moprokak

Friday, June 22, 2012

Corrupção é tema na campanha eleitoral para as legislativas de Timor-Leste

Lusa, 21.06.2012

A corrupção é tema na campanha eleitoral para as legislativas de Timor-Leste, com oposição e membros do Governo a considerarem que é preocupante e entidades responsáveis pelo seu combate a defenderem que não é sistemática.

Timor-Leste realiza legislativas a 07 de julho e os futuros Governo e parlamento não vão poder pôr de lado o tema, até porque o país foi classificado no Índice de Perceção da Corrupção de 2011 como de elevado risco.

Em declarações à agência Lusa, o atual ministro dos Negócios Estrangeiros e líder do Partido Social-Democrata (PSD), Zacarias da Costa, considerou a corrupção como endémica no país.

O Conselho Nacional da Reconstrução de Timor-Leste (CNRT), partido do atual primeiro-ministro Xanana Gusmão, reconheceu recentemente suspeitas de envolvimento de membros do Governo em atos de corrupção, admitindo que o seu partido não será visado nas urnas.

A oposição tem chamado a atenção para o tema, acusando o atual primeiro-ministro de nada fazer para combater e fazer punir as pessoas.

Apesar de nos últimos meses vários membros do Governo terem sido chamados à Comissão Anticorrupção (CAC), entidade que combate o fenómeno no país, apenas a ministra da Justiça, Lúcia Lobato, foi condenada a cinco anos de prisão por participação económica em negócio.

Em declarações à agência Lusa, o comissário-geral da CAC, Adérito Soares, insistiu que a corrupção "não é sistemática".

"Estamos numa altura muito oportuna para apresentar novos desafios aos futuros governo e parlamento", afirmou, defendendo a necessidade de envolver todos os atores timorenses para criar uma cultura de rejeição.

Para Adérito Soares, é "muito importante mudar as mentalidades das pessoas".

"Os seres humanos não são anjos e a questão é como conseguimos construir um bom sistema que previna e minimize. Queremos um Timor-Leste democrático com uma forte cultura de rejeição da corrupção", disse.

Para a juíza do Supremo Tribunal de Recurso, Natércia Pereira Gusmão, o fenómeno engloba tudo, incluindo pessoas que não percebem que estão a cometer um ato ilícito.

"Tem de haver prevenção, formação e informação. Caso contrário, as pessoas não percebem o que fazem", disse, salientando que há também as regras da moralidade, que não devem ser esquecidas.

O presidente da Comissão "C", Economia, Finanças e Anticorrupção, Manuel Tilman, disse que ainda há uma mentalidade e um modelo de fazer negócios indonésios.

"Na mentalidade indonésia e asiática o dar uma gorjeta depois de um bom negócio não é corrupção. O problema é que não se distingue um negócio público", afirmou.

Para Manuel Tilman, é a pobreza dos timorenses que leva à corrupção.

Lusa

Thursday, June 21, 2012

Kombate Korupsaun Maka Sai Programa Spesifiku Parpol

STL, 21 Junhu 2012

DILI-Kombate Korupsaun sai hanesan programa espesifiku ba Partidu Politiku sira, ida nee hatudu katak ema hotu-hotu lakohi atu korupsaun buras iha Nasaun Timor Leste, tanba nee hein katak promesa nebee Parpol sira hatoo sei aplika duni iha sira nia ukun durante tinan 5 nia laran.

Reprezentante Partidu Demokratiku Jacinta Pereira hatete, Karik Povu fo fiar ba Nia hodi tuur iha PN, maka sei kombate korupsaun nebee oras nee buras iha nasaun TL. Katak Jacinta atu kombate korupsaun hahu husi ita pessoal, atu koko transparensia kona ba buat nebe iha, molok tama ba iha Governu.

“PD Nia hanoin bainhira kaer Governu ka tama ba PN, ita tenki hatene uluk lai ida-idak nia rikeza ka osan nebee maka iha hodi nunee bele hare durante tinan Lima nia laran maka iha mudansa nebee maka boot ida nee bele fo ninia impaktu husi korupsaun nee rasik,” dehan nia iha Debate entre Feto Partidu Politiku iha Studio STL TV, Osindo Dili Kinta (21/6).

Lia fuan hanesan hatoo husi Partidu PUN, Eugenia Neves da Costa katak Koalia kona ba korupsaun, tinan 5 nia laran hatudu ona katak Partidu PUN nia ema iha PN sempre koalia kona ba oinsa atu kombate korupsaun, asuntu korupsaun sai hanesan asuntu importante ba Partidu atu kombate karik povu fo fiar kaer Governu ka tuur iha Parlamentu Nasional. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (22/6). Terezinha da Costa

Moprokak

Wednesday, June 20, 2012

TMR Simu Informasaun Servisu KAK

STL, 20 Junhu 2012

PR Taur Matan Ruak
DILI - Komisariu Komisaun Anti Korupasaun (KAK) Aderito De Jesus Soares marka prezensa iha palasiu Prezidente hodi informa aktividade no situasaun enzeral durante ne’e ba Prezidente Republika Taur Matan Matan Ruak (TMR).

Hafoin inkontru ho TMR, Komisariu Aderito de Jesus Soares Ba Jornalista Kuarta (20/6) iha palasio Prezidente Aitarak laran hatete, marka prezensa iha palasiu hodi informa servisu KAK durante ne’e ba prezidente.

“Ami mai atu fahe informasaun oituan ba prezidente kona ba servisu Komisaun Anti Korupasaun iha area hotu-hotu, ami mai hatoo ida ne’e ba ita nia Prezidente Taur Matan Ruak,” dehan Komisariu KAK Aderito.

Nia esplika, informasaun nebe hatoo hare programa liu-liu prevensaun korupasaun nebe iha ligasaun ho servisu prezidente nian iha future, tan ne’e mai fahe informasaun ba prezidente. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (21/6). Timotio Gusmão

Moprokak

KAK- PARPOL Sei diskuti Deklarasaun Asset Rikusoin

STL, 20 Junhu 2012

DILI - Partidu Politiku (PARPOL) nebe hetan kadeira hafoin elisaun parlamentar, sei halo diskusaun ho Komisaun Anti Korupasaun (KAK) hodi hare klean liu tan rikusoin membru ida-idak nain antes sai Membru Parlamentu no Governu ba tinan lima.

Informasaun ne’e fo sai husi Komisario KAK Aderito de Jesus Soares Ba Jornalista Kuarta (20/6) iha palasio Prezidente Aitarak laran, Hafoin hatoo informasaun servisu KAK nian ba Prezidente Republika Taur Matan Ruak.

“Ita hein depois eleisaun, sei iha fali konferensia hamutuk ho partidu politiku sira nebe mak hetan asentu iha parlamentu atu hare diak liu tan Asset rikusoin nebe mak iha, maske sistema iha ona maibe atu halo efektivu liu tan,” dehan Komisario Aderito.

Nia hatutan Deklarasaun Asset rikusoin Kak sei halo Follow Up atu diskuti klean liu tan hamutuk ho partidu politiku sira, tan ne’e hafoin elisaun mak bele halo koneferensia hamutuk. Nia hatutan lei oras ne’e iha ona maibe hein atu reforsa ekipa ida, tan ne’e KAK halo servisu nafatin hodi reforsa hasae kapasidade. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (21/6). Timotio Gusmão 

Moprokak

Tuesday, June 19, 2012

Prepara Governu Foun, KAK Deskuti Deklarasaun Asset Rikusoin

STL, 19 Junhu 2012

DILI - Prepara governu no parlamentu foun ba tinan lima mai, Komisaun Anti Korupsaun (KAK) no Inpektur Zeral Estadu (IZE) diskuti deklarasaun Asset Riksoin antes sae membru parlamentu no governu hodi prevene korupsaun iha rai laran.

Tuir Komisariu CAC Aderito de Jesus Soares katak, Diskusaun liu husi meja redonda nebe organiza hamutuk ho IZE, nia planu hodi diskuti kona mekanismu nebe diak liu ba deklarasaun asset no Rikusoin.

“Ita halibur liu-liu ba direitor zeral sira, inspetur estadu ka ministeriu atu ita diskuti no hare sistema nebe lao oras nee’e, atu it abele propoin sistema nebe diak liu tan ba parlamentu foun no governu foun nebe sei mai,” dehan Komisariu CAC Aderito De jesus Soares ba Jornalista Tersa (19/6) iha Salaun Delta Nova Comoro.

Iha fatin hanesan Juiza Tribunal Rekursu Maria Natersia Gusmao hatete, lei numeru 7/2007 nebe koalia kona ba estatutu ba orgaun soberania no mos iha estatutu nia laran iha atrtigu balun koalia mos kona ba deklarasaun rendementu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (20/6). Timotio Gusmão

Moprokak

Friday, June 15, 2012

KAK Bolu SEOP, Esplika Projeitu Estrada Emerjensia

STL, 15 Junhu 2012

DILI - Komisaun Anti Korupsaun (KAK), iha Kinta(14/05) bolu urjenti Sekretariu Estadu Obras Publika (SEOP), Domingos Caeiro hodi presta deklarasaun kona ba projeitu estrada emerjensia nebee implementa husi kompania balun iha Distrito Viqueque no Ermera.

Projeitu iha distritu rua nee presiza investigasaun husi KAK, tamba laiha koinesementu husi governu.

Ba xamada urjenti ida nee, SEOP Domingos Caeiro, hateten, nudar sekretariu estadu presiza hatoo informasaun kona ba projeitu estrada emerjensia nebe implementa husi kompania balun iha distritu rua, nebee dehan laiha koinesementu husi estadu, liu-liu Obras Publika rasik.

“Hau notifikadu hanesan testamunha kona ba projeitu estrada emerjensia nebe halao husi kompania balun, laiha koinesementu husi Obras Publika, nunee instituisaun KAK bele konsidera halo investigasaun klean kona ba kazu ida nee,” haktuir Caeiro ba jornalista.

Caeiro informa, kompania nebee implementa projeitu estrada emerjensia iha Distrito Viqueque no Ermera, laiha koinhesementu husi estadu, tamba nee, nia hetan xamada husi KAK hodi informa kestaun nee, nunee iha futuru bele hadia kualidade de servisu.

Nia haktuir, iha Distritu Viqueque iha tinan rua tutuir malu 2010-2011 nee, iha projeito kuaze sanulu resin mak, laiha koinhesementu, husi parte governu nian hakfodak wainhira projeto nee lao ona atinji 50%. Ho ida nee mak kada fulan nia update informasaun husi rejional sira kona ba projeito nebee lao iha baze, hodi konfirma ho dadus nebee iha Gabinete Sekretario Estadu.

“Kazu kona ba projeto emerjensia ba estrada nebe kaer husi kompania balun iha Viquque, no Ermera nebe laiha koinhesementu husi governu, maske prosesu levantamentu lao namanas tiha ona, maibe, laiha koinhesementu. KAK hanesan instituisaun estadu nian, presiza investiga klean hodi hadia mekanismu de servisu. Dalaruma mos levantamentu lao hela, seidauk too iha Obras Publika, hodi hasai despaiso, maibe servisu lao namanas tiha ona iha baze, tamba tuir informasaun nebe governu tona husi rejional katak, autorizasaun ba projeto sira nee husi autoridade lokal balun,” nia esplika.

Nia mos hatutan, nia prezensa iha KAK laos presta deklarasaun ruma kona ba korupsaun, maibe presta deit deklarasaun kona ba projeitu nebee lao iha distritu rua, nunee bele hadia sistema. nes/lay

Moprokak

Tuesday, June 12, 2012

Timor Justice Minister considers appeal

11 June 2012
ABC Radio Australia

Connect Asia Timor Justice Minister considers appeal - East Timor's former Justice Minister has two weeks to decide whether she will appeal against a conviction for misadministration of funds, or else face jail.

On Friday, Lucia Lobato was sentenced to five years prison, but was found not guilty of three other charges including corruption, the abuse of power and falsification of documents.

Ms Lobato's lawyer says the prosecution presented no evidence to support the charge and he will encourage her to appeal within the 15 days period allowed for lodging a challenge.

Correspondent: Karon Snowdon

Speaker: Cancio Xavier, lawyer for East Timor's former Justice Minister Lucia Lobato

SNOWDON: In the months leading up to East Timor's presidential election a scandal erupted that shocked this small island state.

It was used by critics to accuse the government of Prime Minister Xanana Gusmao of gross corruption.

Justice Minister Lucia Lobato was suspended by the parliament because she was facing serious charges.

Thirty-six of the 65 members of Parliament voted to suspend her.

Now she faces the prospect of five years in jail, the mid point between a possible two to eight year sentence.

The court found her guilty of one of the four charges against her -- the misappropriation of Ministry funds.

Lawyer Cancio Xavier says the sentence which includes a hefty fine is a heavy one, and was arrived at he says, without evidence.

XAVIER: No corruption and no power abuse, and then no falsified documents. But during the court process, we never got to any evidence.

SNOWDON: Lucia Lobato was implicated in a case of collusion involving government tenders for contracts worth one million dollars. Ms Lobato was elected to East Timor's first Parliament in 2001 and appointed Finance Minister in 2007. She is a member of the Social Democratic Party and was the sole female candidate in East Timor's 2007 Presidential election.

Cancio Xavier says Ms Lobato is traumatised by the case and doesn't want to appeal. Her lawyer hopes to convince her to change her mind within the 15 day limit to avoid jail.

XAVIER: Today, maybe she's traumatised regarding this conviction, so she said to us, she doesn't want to make an appeal. But we have advised her after today, because when we make appeal fifteen days later, when we appeal against this decision. Automatically after the fifteen days, she'll go to jail.

SNOWDON: And would you be confident of winning the appeal?

XAVIER: Yes, of course, of course!

SNOWDON: Cancio Xavier, Lawyer for East Timor's Justice Minister Lucia Lobato,

Another five government ministers have been investigated by East Timor's Anti-Corruption Commission.

Monday, June 11, 2012

Komarka Ba Lucia Lobato, La Fo Impaktu Ba PSD

11 Junhu 2012 

Zacarias Albano da Costa
DILI - Prezidenti Partidu Sosial Demokrata (PSD), Zacarias Albano da Costa, hateten, kondenasaun nebee Tribunal Distrital Dili (TDD) fo ba Ministra Lucia Lobato atu tama komarka tinan 5 nee, la fo impaktu ba Partidu PSD.

“Lideransa Partidu PSD Lucia Lobato, Tribunal kondena tinan 5 nee la fo impaktu ba PSD, tama PSD laos ema ida deit, maibe ema barak. Iha PSD nia laran laos ema hotu-hotu santu no diak, maibe prontu nee normal kuandu halo partidu politiku, importante politiku partidu politiku nia nee nafatin,” katak Zacarias ba jornalista sira iha Pantai Kelapa, Dili, Sesta (08/09).


Zacarias lamenta teb-tebes haree partidu barak maka ninia ema tuur iha ministru nebee diskunfia komete kazu oi-oin, maibe sira sempre blokeia. PSD sempre dehan, justisa tenki lao tuir nia dalan.

“Ba ami nia membru, ami la interese see nia lider PSD ka lae. Ami ejiji ba Parlamentu katak kazu Lucia Lobato nian tenki hetan debate iha parlamentu, para hetan suspensaun hodi ba tribunal atu responde, maibe hau hanoin Tribunal halao nia servisu prosesu nee seidauk hotu, sei iha posiblidade hodi halo apelu, mas ami hakarak dehan katak justisa iha TL tenki lao tuir nia dalan e partidu hotu-hotu kuntribui ba justisa lao ba oin,” hateten Zacarias.

Antes nee arguida Lucia Lobato hafoin ramata julgamentu deklara katak, nia prontu simu desizaun husi Tribunal kona ba krime nebe nia halo nune’e nia prontu simu desizaun tama kadeia tinan lima.

“Hau prontu simu kastigu tuir desizaun Tribunal nian, tamba iha nasaun hotu justisa mak boot liu. Hau hanesan sidadaun hakruk ba desizaun nebe Tribunal deside tiha ona katak, hau tama kadeia tinan lima, hau simu desizaun ne’e hodi halo loos justica ba rai ida ne’e,” dehan arguida Lucia Lobato.

Nunee mos Antero da Costa hateten, konaba justisa ema hotu tenki hakruuk, tamba desizaun final. Se arguidu maka sente la satisfeitu entaun bele hasae rekursu ba Tribunal Supremu.

Testamunha Nain Haat Konsege Lori Lucia Lobato Ba Kadeia

Testamunha nain ha,at(4) nebe kompostu husi, Nazario da Silva, Direktor Kompainia Wasupa Lda, Luis Oliveira, familia Lucia Lobato, Maria Curjinha, Joao Curjinha nia deklarasaun iha Tribunal konsege lori arguida Lucia Lobato aktual Ministra da Justica, ba Kadeia tinan 5 ho krime partisipasaun Ekonomi ou negosio.

Iha primeira julgamentu nebe hahu iha fulan marco, Tribunal rona testamunha lubuk ida nebe reprezenta husi Ministeriu Publik,nomos defeza nian, testamunha lubuk ida ne’e mai husi, funsionario Ministeriu Justica, Ministeriu infra estrutura, nomos husi kompainia sira nebe manan tenderizasaun pa fardamentumprizioneiro, rehabilitasaun Notariadu rejistu sivil iha distrito 8, nomos rehabilitasaun ba edefisio prizaun Becora.

MP akuza maka’as arguida Lucia Lobato, actual Ministra da Justica nomos Antonio Freitas xefe aprovizionamentu MJ, nebe deskonfia halo korupsaun, kolusaun nepotismu, maibe iha alegasaun, arguida Lucia Lobato komete krime lubuk ida maibe MP akuza deit Lucia Lobato ho pena unika kadeia tinan 12 inklui Antonio Freitas tinan 9 to’o ikus desijaun final Tribunal, absolve krime balu hatun pena ba Lucia tinan 5 komarka,ho krime partisipasaun ekonomia ou negosiu e arguido Antonio Freitas Absovel total.

Remata akordaun ba arguida Lucia Lobato Zuisa Edite Palmira apela ba arguida karik desizaun Tribunal nian arguida senti la satisfa’as, bele hatama rekursu ba Tribunal Supremu nebe a’as liu.

Iha Tribunal arguida Lucia Lobato ho laran triste deklara katak, nia tama kadeia laos ema seluk, maibe, Luis Oliveira, Maria Curjinha, Joao Curjinha, Nazario da Silva, mak kolia inventa, to ikus Tribunal rona deklarasaun ne’e kondena nia ba kadeia, nia prontu toba iha Gleno ou Becora.

“Hau prontu ba toba iha Becora ou Gleno tuir desizaun Tribunal nian nune’e, ema hotu bele hatene hau halo duni korupsaun, nomos naok osan estadu nian, maibe, la siknifika hau naok duni dala ruma testamunha sira ne’e inventa deit mos Tribunal foti desizaun ida ne’e, hau hakruk ba lei,”dehan Lucia Lobato ho triste iha TDD(8/6).

Hafoin rona tiha desizaun final husi Tribunal primeira isntansia nebe hamonu sentensa tinan 5 ba Lucia Lobato, familia nomos Funsionario MJ balu ho laran triste no tanis, maibe, Lucia mantein nia pozisaun hakarak ba kadeia.

Iha fatin hanesan defeza Sergio Hornai sei la husik kliente maske iha tribunal nia oin arguida lakoi rekursu maibe, defeza nia obrigasaun atu defende kliente ho 15 halo rekursu ba Tribunal Supremu.

Nia haktuir liu tan, tuir lei hatete defeza sei halo hotu buat nebe iha tamba provas nebe sira fo provas nebe mai husi testamunha Luis Oliveira, Maria Curjinha, João Curjinha nomos Nazario da Silva nebe uluk hamutuk iha Kompainia Pualaka maibe ikus mai iha problema, tamba ne’e zuis uja ida ne’e sai hanesan meus de provas ida provado katak, iha tempu neba arguida partisipa iha krime ekonomia ou negosio. Maske Tribunal foti ona desizaun maibe husi parte defeza sei halo rekursu ba Tribunal Supremu.

Juiz nebe prezide akordaun Juiz Koletivo, Edite Palmira (Juiz Prezidente), Jose Maria de Araujo, Paulo Texeira (Juiz Internasional), inklui Ministeriu Publiku Felismino Cardozo. Entertanto Sergio Hornai, Cancio Xavier husi Defeza. Kazu nee rejistu ho numeru de prosesu, 580/2012. alm/nes/lay 

STL

Sunday, June 10, 2012

Lúcia Lobato condenada a cinco anos de prisão

Díli – O Tribunal Distrital de Díli decidiu dar cinco anos de prisão a Lúcia Lobato, por envolvimento em casos de corrupção.

A decisão foi tomada em julgamento esta sexta-feira, 8 de Maio. Lúcia Lobato foi acusada de envolvimento na falsificação de documentos e abuso de poder em relação a actividades na empresa do seu marido.

O último julgamento foi conduzido pelos juízes Edite Palmira, Paulo Teixeira e José Araújo.

Os promotores Angelina Saldanha, José Ximenes (internacional) e Felismino Cardoso também participaram no julgamento.

Lúcia Lobato foi acompanhada pelo seu advogado, Sergio Hornai, por Eduardo Ximenes Xavier e Fernando Carvalho.

O tribunal também decretou o pagamento de 4 mil dólares. Depois da resolução, Lúcia Lobato disse que aceitou a decisão do tribunal em atribuir-lhe cinco anos de prisão e disse estar pronta para ir para a cadeia.

«Eu não tenho provas sobre a acusação do tribunal, apenas as testemunhas oculares. E melhor aceitar a sentença de cinco anos de prisão», referiu.

«O tribunal pensa que é melhor todos nós aceitarmos a sua decisão. Eu devo ir para a prisão», disse ela.

O Primeiro-ministro Xanana Gusmão não comentou sobre a resolução do tribunal, uma vez que está nos distritos a fazer campanha para as Eleições Parlamentares de Julho.

Lúcia Lobato é um dos membros do Parlamento Nacional que se candidataram às eleições deste ano eleitoral do Partido Social Democrata.

Com a decisão do tribunal, o seu nome deverá ser removido. O Primeiro-ministro apontou o seu nome para o Mistério da Justiça, em 2007, dado que o Partido Social Democrata estava envolvido na criação do Governo.

O PSD também não se pronunciou ainda mas, antes da decisão, disse que o julgamento foi muito importante para saber a verdade.

A decisão do tribunal sobre o caso de Lúcia Lobato consiste na primeira vez, desde a independência, que um membro do Governo foi considerado culpado pelo tribunal.

O caso foi apresentado pelo escritório do Ministério Público, liderado pela Procuradora-Geral Ana Pessoa.

O Vice-Primeiro-Ministro José Luís Guterres e o ministro dos Negócios Estrangeiros, Zacarias Albano da Costa, também foram a tribunal, em 2011, por acusações de corrupção, mas o tribunal declarou que estavam inocentes.

O Primeiro-Ministro Xanana Gusmão declarou que a sua ministra das Finanças, Emília Pires, também será chamada a tribunal em breve. A secretária de Estado foi chamada recentemente pela Comissão Anti-Corrupção por alguns casos de corrupção.

(c) PNN Portuguese News Network

Saturday, June 9, 2012

Ministra da Justiça timorense condenada a 5 anos de prisão

Por Redação 
http://www.abola.pt 

A ministra da Justiça timorense foi condenada, esta sexta-feira, a cinco anos e prisão por crime de participação em negócio. A defesa já anunciou que vai recorrer. 

O Tribunal Distrital de Díli consideraram Lúcia Lobato, suspensa desde março, a autora moral de forma consumada em crime de participação em negócio relacionado com a aquisição de uniformes para a guarda prisional. 

O julgamento da ministra teve início em abril e foi concluído hoje, com o veredicto de pena de prisão durante cinco anos. Entretanto, o advogado de defesa, Sérgio Hornay, afirmou que vai recorrer da sentença. 

A ministra foi suspensa a 20 de março pelo parlamento timorense na sequência de um pedido do Tribunal Distrital de Díli para julgar Lúcia Lobato e um homem identificado como António Araújo Freitas, alegadamente devido a um despacho que informava que estavam «acusados do crime de corrupção, abuso de poder e de falsificação de documento». 

A ministra foi hoje absolvida dos crimes de abuso de poder e administração danosa e António Freitas absolvido de todas as acusações.

http://www.abola.pt/mundos/ver.aspx?id=335552 

Monday, May 28, 2012

Kuarta TDD Fo Sai Rejultadu Kaju MJ Lucia


STL, 28 Maiu 2012

DILI -  Tribunal Distrital Dili (TDD) Kuarta (30/5) Sei  fo sai rejultadu alegasaun ba kaju Lucia Lobato atual Ministra Justica (MJ), nebe deskonfia halo korupsaun iha Governu Aliansa Maioria Parlamentar(AMP) nia laran.

Akuzasaun forti husi Ministeriu Publika ba arguida Lucia Lobato, nomos Antonio Freitas Soares xefe aprovizionamentu MJ, nebe deskonfia halo abuzu de poder, hodi falsifika dokumentus, sosa fardamentu ba prizioneiros, rehabilitasaun ba edefisio notariadus, rejistu sivil, iha distrito 8, inklui rehabilitasaun edefisio prizaun Becora iha tinan kotuk liu ba.

Faktus nebe, MP akuza,ba argida, durante julgamentu, iha 23-25 Marco liu ba, konsege rona deklarasaun husi arguido Antonio Freitas Soares nomos arguida Lucia Lobato inklui testamnha hamutuk, ema nain sanlu resin.

Kontinuasaun husi julgamentu ne’e, iha loron 23-25 Maio Tribunal rona tan testamunha inklui Jornalista balu, to ikus kaju nune’e, kosege ramata, maibe alegasaun husi rejultadu julgamentu ne’e, sei realiza iha kuarta (30/5) hodi hatene lolos prosesu ne’e nia finalidade. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Tersa (29/5). Ines das Dores/Timotio Gusmão

MProkak

Friday, May 25, 2012

Julgamentu Lucia Lobato Tribunal Rona Deklarasaun Prezidente de Juri

STL, 25 Maiu 2012
Tribunal Distrital Dili
DILI - Tribunal Dsitrital Dili (TDD), iha Kinta (24/05), kontinua rona deklarasaun husi Ricardo da Costa, relasiona ho kazu korupsaun, falsifikasaun dokumentus no abuzu poder nebee diskunfia involve arguida Lucia Lobato no arguidu Antonio Freitas.

Ricardo nudar funsionariu publiku Ministeriu Justisa  nian, nebee sai prezidente de juri iha prosesu aprovizionamentu ba projeitu hirak nebee lori Lucia Lobato no Antonio Freitas ba tribunal. Nudar prezidente de juri, Ricardo mak halo avaliasaun dokumnetus husi kompania nebee hatama sira nia aplikasaun konkursu reabilitasaun edefisio notariadu, rejistu sivil iha Distrito Aileu no Ermera. Ricardo deklara, iha momentu nebaa, iha kompainia lubuk ida mak hatama dokumentus, maibe iha avaliasaun iha deit kompania 3 mak manan.

“Kompania tolu nebee manan laos hau mesak mak rekomenda, maibe ekipa de juri hamutuk ho membru sira mak rekomenda ba superior hodi halo aprovasaun, too ikus kompania Levi mak manan projeitu nee iha Distritu Aileu,” haktuir Ricardo ba Tribunal.

Nia esplika, dokumentus final laos asina deit, maibe entrega uluk ba juri ida-idak, hodi estuda, foin mak halo asina no projeito iha Lospalos, nia laiha koinhesementu. Ba projeito hotu laos haree husi presu kiik ka boot maibe haree husi kualidade obra, nunee bele fo benefisio ba ema hotu.

Julgamentu iha fulan kotuk, Tribunal rona testamunha hamutuk ema nain sanulu resin, nomos agora daudauk, Tribunal rona tan testamunha balun, maibe kazu nee seidauk too nia rohan no testamunha balun presta nia deklarasaun la dun klaru.

Iha Kinta horseik, Tribunal rona tan testamunha nain 7 hodi rona sira nia deklarasaun maibe tuir observasaun nebee iha, deklarasaun balun halo Tribunal kumpriende i balun presta deklarasaun halo Tribunal tenki fera kakutak, tamba perguntas nebee hatoo husi Tribunal, Ministeriu Publiku (MP) no Defeza, testamunha la responde ka la hatene hotu.

Entretantu Testamunha Ananias da Costa nudar funionario publiku husi Ministeriu Infraestrutura nebee halo observasaun ba dezenho reabilitasaun, nein hatan perguntas husi MP, Tribunal no Defeza, maibe nia hatan buat hotu nia la hatene. Pergunta balun nia responde duni, maibe Tribunal la kumpriende.

Nune’e mos Testamunha Ponciano da Cruz Leite, nebee hola pozisaun nudar Diretor Administrasaun Finansas MJ, deklara katak, iha tinan 2009 reabilitasaun ba edefisio notariadu rejisto sivil hamutuk distrito 8, nebee tuir dokumentus pagamentu katak, kada edefisio ida montante orsamnetu dozentos dolares amerikanu.

Prosesu julgamentu ba kazu nee halao husi Juiz Koletivu nebee kompostu husi Edite Palmira (Juiz Prezidente) hamutuk ho Jose Maria de Araujo no Paulo Texeira (Juiz Internasional). Husi parte Ministeriu Publiku nian, reprezenta husi Jose Ximenes, Felismino Cardoso, no Angelina Saldanha. Defensor ba kazu nee mak Fernando Carvalho, Cancio Xavier no Sergio Hornai. Kazu nee rejistu ho numeru prosesu, 580/2012/TDD. Partisipa iha julgamentu nee, funsionario MJ, inklui familia husi arguido/a nain rua. nes/luk

Subsidiu Emprezariu Ba Parpol FRETILIN Husu KAK Halo Investigasaun

STL, 25 Maiu 2012

DILI - Partidu FRETILIN husu ba Komisaun Anti Korupsaun (KAK), atu halo investigasaun ba iha partidu politiku (parpol) sira nebee mak simu subsidiu husi emprezariu nasional no internasional.

“Institusaun kompetentes hanesan KAK tenki halo investigasaun hodi haree katak, se ema sira fo fundus ba parpol sira, apoio subsidiu nee husi empreza nasional no internasional nee em nome pessoal ka em nome empreza. Ita husu ba KAK para bele halo investigasuan hodi hatene loos fo nee ho intensaun saida, em nome pessoal ka kompania,” dehan Deputadu FRETILIN, Domingos Sarmento ba STL iha Uma Fukun Parlamentu Nasional (PN), Kinta (24/05).

Nia esplika, lei kona ba partidu politiku (parpol) bandu atu kompania, emprezariu, emprezas publika tantu nasionais no internasionais, labele fo osan. Fundus ba parpol sira laos CNRT deit mas ba mos parpol hotu nebee mak iha lei nee bandu tebes. Se militantes ka em nome pessoal ida mak fo subsidiu ba parpol sira nee, lei fo dalan maibe se reprezenta kompania internasional mak fo subsidiu ba parpol, ida nee lei bandu.

Deputadu Domingos hateten, se pessoal nasionais mak fo fundus, ida nee nia fo tanba hola parte iha parpol, maibe sai kestaun mak se internasional sira mak fo fundus ba parpol sira nee ho nia intensaun, hanoin no hakarak saida.  

“Bele iha interese ruma maibe se emprezariu internasionais sira balun fo nee ho nia intensaun, objetivu no hakarak saida. Se nia la halo parte iha politiku nia laiha politiku atu fo subsidiu, tanba nee KAK presiza halo invertigasaun para hare’e emprezariu se mak fo,” katak Domingos.

Entretantu Sekretariu Jeral Partidu CNRT, Deonisio Babo, informa katak, horseik (Kuarta-red), CNE rasik ba ona iha Sede CNRT para halo inkeritu oan ida haree no klarifika hotu katak buat fund raising nee loos ka lae.

“Ami husu ba CNE tenki halo mos inkeritu hanesan ba partidu politiku (parpol) sira seluk nebee uluk halo tiha ona fund raising nebee konvida kompania barak ba iha nebaa no parpol balun nebee halo subar nunka fo hatene, ida nee mak tenki investiga,” haktuir Deonisio.

Deonisio hateten, sira aprezenta hotu dadus, surat hotu kompletu no baze legal nebee mak sira uza mos hatete hotu, katak CNRT la subar buat ida.

Sekjer CNRT nee argumenta, tuir lei No.6/2008, parpol sira bele halo fund raising (buka osan), nebee iha tinan kotuk parpol balun halo tiha ona. Agora Partidu CNRT bazeia ba lei nee hodi halo iha 12 de Maio foin dadaun iha Dili Convention Center (DCC) no konvida ema hotu. Momentu nee Komisaun Organizadora ba Parlamentar mak halo i laos partidu mak halo.

 “Ami hatene katak iha lei No.6/2008 nee hatete partidu labele simu osan husi kompania, empreza publika ka privadus nasional ho internasional, liu-liu empreza sira nee karik simu projetu husi governu. Iha malam dana Partidu CNRT nian nee konvida simpatizantes, militantes no kuadrus nebee mosu mos ema barak nebee simpatiza ba CNRT, nee hatudu katak ema barak konfia ho CNRT,” tenik Deonisio.

Nia haktuir, iha kalan fund raising nee, ema barak (emprezario) sei promete hela atu fo osan ba partidu, nebee ema ida fo 5 mil, 3 mil, 2 mil, needuni sura hamutuk lubuk ida i ami la sura tan kala jornalista sira mak sura no hakerek iha jornal ida, depois mak Deputada Prezidenti PUN Fernanda Borges lori organizasaun ho naran GOPAC iha Parlamentu Nasional hodi akuza dehan Partidu CNRT buka osan ilegalmente. Ida nee nia direitu, so ke Depuatda husi CNRT nia balun tama iha GOPAC nia laran mos sira la hatene, needuni Sra.Fernanda la hatene hanesan Prezidenti GOPAC uza GOPAC nia naran ka PUN ka nia naran pessoal. Ida nee kapaas tebes tanba nia bele fo ezemplu atu parpol sira tenki halo tuir lei.

“CNRT iha kalan nee depois halo tiha malam dana nee, iha loron 13 Maio, hau rasik halo kedas instrusaun ida ba iha komisaun justisa partidu nian para haree, ema sira nebee hakarak fo osan nee tuir lei ka lae, se la tuir lei, entaun tenki rejeita tanba la tuir lei,” afirma Deonisio.

Deonisio esplika, partidu hotu iha mundu halo fund raising, needuni laiha but ida mak CNRT subar liu-liu ho figura Maun Boot Xanana Gusmão. Nia ema ida ne’ebe ke fo nia vida tomak ba iha nasaun ida ne’e, nia la halo korupsaun tanba deit partidu oan ida ne’e.

“Hau hanoin Sra.Fernanda Borges tenki hanoin halo diak lai, foin bele akuza maibe hanesan politika nia iha direitu atu halao asaun politika ida hanesan nee, mais diak liu nia cek uluk ba iha partidu katak, partidu halo duni illegal ka lae duke nia (Sra. Fernanda) lee deit jornal no blog sira iha internet, depois halo keisa formal ida i ba koalia iha Radio Australia no jornais sira, ne’ebe hau senti ida ne’e normal,” katak Deonisio.

Nunee mos Prezidenti Comisaun Nasional das Eleisoins (CNE), Faustino  Cardoso afirma, lei bandu teb-tebes atu ema estranjeirus ka kompania estranjeirus fo subsidiu ba parpol sira.

“Ita hotu hatene iha lei numeru 3/2004 konaba finansiamentu partidu nian mos koalia iha nee, iha finansiamentu nebee maka bandu atu partidu politiku hetan maka liu husi pesoal koletivas nasionais, buat sira nee labele tanba lei bandu. Dala ida tan lei bandu partidus politikus ou koligasaun partidaria sira atu hetan osan husi emprezarius nasionais, nunee mos emprezarius internasionais, labele iha empreza ida nasional ou estranjeiru fo fali subsidiu ba partidu, ida nee labele,” dehan  Prezidenti CNE.

Konaba pesoal singular, tuir Prezidenti CNE, lei la bandu. Ema singular ou individu nasionais atu fo kontribuisaun fo osan ba partidu, lei la bandu, maibe lei bandu ema singular ou ema individu estranjeirus atu fo osan ou fo kontribuisaun ba partidu, nee lei bandu makaas. lia

Tuesday, May 15, 2012

Kombate Korupsaun, Programa Importante Ba Parpol Hotu

DILI - Kombate korupasaun sai hanesan pilar importante ba partidu politiku (parpol) hotu iha eleisaun parlamentar. Partidu Sosial Demokrata (PSD) mos hanoin atu kompate korupsaun, hanesan mos Fretilin ho CNRT.  

“Hau hanoin PSD desde inisiu kedas harii too agora nia programa importante ida mak kombate korupsaun,” dehan Deputada PSD, Maria Paixão ba STL iha Uma Fukun Parlamentu Nasional (PN), Dili, Segunda (14/05).

Nia dehan, PSD la admiti korupsaun iha nia partidu rasik. Se karik aban bainrua ba governu mos la admiti ba nia membru ida halo korupsaun. “Agora mos iha ami nia partidu politiku nia programa nebee ami halo hela mak hanesan revizaun hodi prepara atu ba kampanha no prepara mos karik iha tinan ida nee PSD la sae ba governu, iha periodu ida mai nee ka periodu balun mai, ami bele tuur iha governu, ida nee ami sei tau matan liu ba iha korupsaun nee makaas liu tan,” dehan Maria Paixão.

Tuir Maria Paixao, fundador PSD Sr. Mario Carrascalão nee ema ida nebee tau iha nia importansia desde kleur kedas nia kontra korupasun, tanba nee partidu PSD kontinua kombate korpsaun ida nee iha area hotu. PSD buka para atu kombate korupsaun, maibe ida nee depende ba instrumentu, mekanismu no sistema baziku.

Entretantu Josefa Pereira nudar reprezentante husi Partidu Fretilin, hateten, iha programa nebee aprovadu liu husi kongresista sira iha kongresu nasional katak, Fretilin rejeita makaas korupsaun. “Atu kombate korupsaun nee dalan ida mak tenki reforsa institusaun KAK diak liu tan, para nia bele uza nia kompetensia hodi halo investigasaun ba aktus nebee mak ita haree katak iha evidensia ba iha korupasaun, needuni lei kombate korupsaun nee tenki iha,” hateten Josefa.

Nunee mos Brigida Correira husi Partidu CNRT dehan, programa CNRT nian sira seidauk bele fo sai. Sira so bele fo sai bainhira iha tenpu kampanha maibe sira sei hatutan inisiativa ida atu hamenus no hamate korupsaun. lia

STL, 15 Maiu 2012