HAKRIBI KORUPSAUN KOLUSAUN NEPOTISMU
Hapara korupsaun!, se O lakohi naukten sira goza...
KONTRA PENSAUN VITALISIA
“Lucia Lobato Tinan 5 hela iha Becora”

Monday, December 20, 2010

Sociedade, Korrupsaun no Komisaun Anti-Korrupsaun

(Hanoin ruma ba komemora loron Internasional Anti-Korrupsaun iha Timor-Leste)

Husi: José António J. Neves, Comisariu Adjuntu EKP

Tinan ne’e Timor-Leste komemora ba dala-uluk loron Internasional Anti-Korrupsaun, 9 Dezembru iha tinan 2010. KAK hetan fiar husi orgaun Estadu Timor-Leste nian tomak atu lidera komemorasaun nee. Maibe ita nia sociedade seidauk hatene didiak kona ba loron ida ne’e. Ne’e duni ami hakarak koalia oitoan kona ba loron nee molok tama ba asuntu seluk iha topiku ida nee.

REZOLUSAUN 58/4

Iha loron 31 fulan-Outubru tinan 2003 ONU hasai Rezolusaun 58/4 nebé hamoris Konvensaun ONU nian kontra Korrupsaun, estabelese UNODC nudar sekretariadu ba asuntu ida ne’e no determina loron 9 fulan-Dezembru nudar loron internasional anti-korrupsaun. Iha fulan-Dezembru 2005 Konvensaun ne’e hahu vigora. Konvensaun ne’e nudar instrumentu legál internasional ne’ebé obriga paíz iha mundu atu fó atensaun makas ba kombate korrupsaun iha ida-idak nia nasaun no husu nasaun hotu-hotu atu kontra korrupsaun nudar komunidade ida.

Too fulan-Setembru 2010 iha paíz 145 mak ratifika ona Konvensaun ne’e, inklui Timor-Leste. Timor-Leste ratifika Konvensaun ne’e ho Rezolusaun Parlamentu No.25/2008, loron 10 fulan-Dezembru. Paíz ne’ebé ratifika kesi-an legál no moralmente ba Konvensaun ne’e hodi estabelese polítika, legislasaun, regulamentu no programas ba kombate no prevene korrupsaun inklui fó sentidu ba komemorasaun loron internasional anti-korrupsaun nudar loron kampaña publika ida.

KOMEMORASAUN LORON ANTI-KORRUPSAUN IHA TIMOR-LESTE

Ema barak mak hatudu preokupasaun no koalia kona-ba korrupsaun iha Timor-Leste no iha espetativa makas katak tenki kombate duni korrupsaun iha Timor-Leste. Oras ne’e públiku tula hela espetativa ne’e ba KAK nia kabas atu atua lalais, atu prosesa lalais ema ruma ba tribunal ona. Maibe wanhira hare ho klean ba kompleksidade problema korrupsaun ho nia fórmas no fatór kondisionante oioin ita tenki rekoñese no bolu atensaun katak papel kombate korrupsaun tula iha sidadaun hotu-hotu nia kabas. KAK hamriik iha oin tuir kna’ar ne’ebé Estadu fó ba nia, maibe presiza nafatin kooperasaun husi sidadaun hotu-hotu.

Ita nia sociedade hatudu preokupasaun makas ba problema korrupsaun iha Timor-Leste. Ita hotu-hotu tenki konkorda katak se problema ne’e husik hela deit sei sai dezastre nacional ba Timor-Leste. Korrupsaun laos krime simples maibe, krime nebé iha karakter organizasional, utiliza meius teknolozia, ho dimensaun transversal no transnasional. Katak, krime nebé husi ema ba ema, intensional no utiliza meius oioin, koordenadu ka organizadu, sanak tama iha setór oioin ho rede nebé hakat liu fronteira nasional. Krime ne’e iha potencia ba sobuintegridade Povu no Estadu Timor-Leste. Katak, desvaloriza normas étika, valor sosial no legais ne’ebé vigora universalmente no mós iha Timor-Leste.

Povu no Estadu Timor-Leste forma nia dignidade no integridade ho valor no norma lubuk ida nebe mai husi nia kultura, nia fiar no institusionaliza iha Konstituisaun RDTL. Se korrupsaun invade ita hodi sobu no hatun dignidade no integridade povu no estadu Timor-Leste, entaun korrupsaun inimigu povu no estadu nian. Se mentalidade korruptu moris ona iha servidores estadu nian, fila-liman-nain sira ruma, ka se deit, entaun tenki iha medidas ruma ba sira. Ne’e duni estadu iha razaun no obrigasaun atu hamoris instrumentu legál fórmal hodi fóti medidas ba maluk ruma ne’ebé tau-an sala iha prosesu konstrusaun estadu no dezenvolvimentu povu nia moris diak.

Nudar cidadaun diak nebe responsável lato’o, se ita preokupa deit maibe la hatudu asaun prevene no kombate korrupsaun iha ita nia moris lorloron. Iha komemorasaun loron Internasional Anti-Korrupsaun ba tinan ida ne’e ami fó tema “Hau halo saida ba prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste”. Liu husi eventu ne’e ami hakarak ida-idak afirma nia kompromisu no integridade nudar sidadaun diak ne’ebé hakarak kombate duni korrupsaun iha Timor-Leste.

Eventu ne’e komemora iha loron importante tolu nia klaran ne’ebé iha relevansia makas no fó sentidu liu tan ba ita nia papél kombate no prevene korrupsaun iha Timor-Leste. Loron 7 fulan-Dezembru, loron ita komemora herois nebe mate tan invazaun husi poténsia militar externa. Sira mate ba kauza nobre Timor-Leste nia soberania, nia dignidade no direitu nudar povu ba hetan independénsia. Loron 8 fulan-Dezembru loron Imaculada Conceição, Padroeira Timor-Leste nian ne’ebé iha tinan 1987 to’o 1988 perigrina haleu Timor-Leste tomak hamutuk ho povu sira iha vila, iha área rural, iha fóho ka ai-laran hamulak no halerik husu atu restaura fila fali ita nia soberania, ita nia dignidade no ita nia direitu nudar povu. Loron 10 fulan-Dezembru loron Direitus Umanus. Loron ita komemora elementus fundamental ne’ebé fo sentidu ba itadignidade nudar ema, ne’ebé ita ratifika no konsagra mós iha Konstituisaun RDTL, iha polítika no sistema funsionamentu estadu Timor-Leste. Komemorasaun loron 9 fulan-Dezembru ne’e ba Timor-Leste hetan sentidu espesial ho asaun no espresaun históriku hirak ne’e, ne’ebé laos mósu sein objetivu no hotu sein sentidu no impaktu ba povu Timor-Leste nia moris.

KORRUPSAUN IHA TIMOR-LESTE

Ema komenta no argumenta katak korrupsaun iha Timor-Leste hahu husi prezensa Indonesia iha “Timor-Timur”. Iha tempu neba prátika ida ne’e mosu iha nivel hotu-hotu no halo ema monu ba opsaun boot rua; halo parte konsientemente ka hadok-an. Iha mos opsaun kiik ida nebe hakarak kontra maibe kbiit la too, ikus mai monu ba opsaun rua ne’e ida. Husi tinan 2000 mai problema korrupsaun sai preokupasaun boot ba bebeik no ema barak tan mak koalia no haksesuk. Agora ita hasoru opsaun tolu maibe iha ambiente socio-politiku nebe oinseluk: monu ba pratika korrupsaun konsientemente ka inkonsientemente, pasivu deit ka la importa no kontra pratika korrupsaun. Opsaun tolu nee foin hatudu deit ita nia persepsaun jeral maibe seidauk hatudu loloos sé mak sé iha opsaun ida ne’ebe.

Rejime Indonesia la iha ona Timor-Leste. “Timor-Timur” sai ona Timor-Leste, husi “Provinsi ke-27” ba Repúblika Demokratika Timor-Leste. Ita halo mudansa kualitativa ida ba estatutu social no politiku ida as liu ida uluk nebe halo ita orgullu tebes nudar povu. Estadu Independente ida ho naran República Democrática de Timor-Leste. Estado de Direito Democrático nebé harii ho valor no norma sira nebé sai mata-dalan ba ema hotu-hotu nebé hamahon-an iha Estadu ne’e nia laran.

Se iha nafatin hahalok korruptu iha Estadu ne’e nia laran, entaun ita korrompe dadaun integridade Estado de Direito Democrático ida ne’e. Laiha razaun atu hare ba realidade negativa iha tempu uluk hodi justifika hahalok korrupsaun iha tempu agora. Ema balu bele dehan “ ne’e mentalidade nebé susar ka kleur mak lakon”. Iha parte ida lo’os se ema nebé iha mentalidade ne’e la hakas-an hodi muda toman at ne’e. Se ema ne’e la valoriza valores no norma nebe halo nasaun ne’e moris, se ema ne’e la hare ona povu tomak nia moris diak nudar produtu independencia ba tempu naruk. Mentalidade nebe ladiak mos bele muda wainhira ema nee hakarak muda duni.

Se lalika hare deit ba tempu uluk, entaun faktor saida tan mak ita tenki hare? Bele faktor barak maibe agora ita foti lai faktor rua: ida mak mentalidade, ida seluk mak lalaok moris. Mentalidade mos produtu husi kondisaun ida nebé ita bele dehan korrupsaun primeira instansia. Katak, ema ne’e estraga uluk nia konsiencia moral ka la respeita ona nia konsiencia moral nudar ema no nudar cidadaun Timor-Leste. Korrupsaun iha instansia ida nee lori ema ba ambisaun negativa nebe boot atu hariku-an liu husi dalan saida deit; lori ema ba halo kontrabalansu negativu katak, kontra hahalok negativu ho hahalok negativu, tanba laiha ona pasiensia atu mantein nafatin iha dalan nebe diak; lori ema ba sai oportunista la kontrola-an (deskontroladu), katak aproveita oportunidade hotu-hotu hodi hatudu ka goza nia ganansia.

Pola hidup ka lalaok moris ita Timor nian balu nebe ita klaim katak ita nia kultura favorece korrupsaun mosu. Pratika konsumerismu no rebo-rebo iha serimonia, halo festa ho dansa iha serimonia oioin inklui cerimonia relijioza, prátika kultural balu nebe materialistiku. Se ita la tau atensaun ba pratika hirak ne’e, ita kria nafatin kondisaun ba korrupsaun atu akontece maibe ita hakilar nafatin katak korrupsaun halo povu kiak, naok povu nia osan, halo dezenvolvimentu la lao no seluk-seluk tan. Korrupsaun laos hahalok ida mosu derrepente maibe rezultadu husi procesu ida.

Ho kondisaun hanesan refere iha leten ne’e ita la hatene loloos sé mak sé iha opsaun ida nebe. Maluk sira nebé le ka rona informasaun hirak nee tama iha opsaun ida nebé. Ema barak hakilar kona ba korrupsaun maibe ho objetivu la hanesan. Korruptor ida mos hakilar kona ba korrupsaun wanhira oportunidade ba nia atu haknauk subar-subar osan ka sasan estadu nian monu fali ba korruptor ka ema seluk ida; nia hakas-an ona maibe seidauk konsege deit, katak iha ona intensaun maibe oportunidade mak seidauk too. Diferensa mihis tebtebes entre sira nebe ho karakter hanesan nee. Ema balu koalia no kritika ema seluk halo korrupsaun tanba nia hasoru ema nebe koalia hela kona ba asuntu nee, maibe nia la senti buat ida ka nia senti buat ida la kona nia. Iha mos ema seluk nebe preokupa tebes no hakas-an halo buat ruma kontra prátika korrupsaun iha Timor-Leste.

Ita nia sociedade nee koalia makas kona ba korrupsaun boot nebé preciza kombate liu husi dalan represivu ho lei, investiga, akuza, lori ba tribunal no kastigu. Ne’e lo’os no preciza duni dalan ida neé. Maibe korrupsaun boot ne’e la mosu derrepente deit se la hahu husi buat kiik no simples. Ita labele kombate korrupsaun ka krime sira seluk ho hatauk ema ho lei deit, maibe halo ema iha vontade ka hakarak rasik atu kumpri lei no kumpri nia konsiencia moral. Ita fiar katak iha Timor-Leste sei iha ema barak mak hakarak kumpri lei no nia konsiencia moral, maibe balun la iha vontade ida nee. Tanba ne’e edukasaun kona ba valores, etika hodi promove vida civika iha sociedade halo parte integrante servisu kombate no prevene korrupsaun.

KOMISAUN ANTI-KORRUPSAUN IHA TIMOR-LESTE (Lei no.8/2009)

) Natureza no Misaun

Komisaun Anti-Korrupsaun ne´e pesoa koletiva ida ne’ebé iha direitu públiku, haknaar ho personalidade jurídika, ho independénsia téknika no autonomia administrativa no finanseira.Komisaun nu’udar órgaun polisia kriminál espesializada, ne’ebé independente, halo intervensaun tenke tuir deit kritériu legalidade no objetividade ne’ebé lei haruka no atua ho diresaun hosi autoridade judisiária kompetente tuir lei haruka.

Komisaun ninia misaun mak halo asaun prevensaun no investigasaun kriminál ba krime korrupsaun nian iha fórma oioin, pekulatu, abuzu podér, tráfiku influénsia no partisipasaun ekonómika iha negósiu, hanesan defini ona iha lejislasaun penál nian.

) Kompetensia

1. Iha matéria prevensaun kriminál, Komisaun iha kompeténsia atu:


a) Halibur (rekolla) no analiza infórmasaun hirak ne´ebé kait ho kauza sira, no prevensaun korrupsaun nian;

b) Halo asaun sira kona-ba sensibilizasaun hodi limita lalaok korrupsaun nian, motiva ema sira atu kuidadu (prekausaun) ka hamenus (redús) hahalok no situasaun hirak ne´ebé lori (fasilita) ema ba hamósu hahalok kriminozu sira;

c) Fó hanoin (akonsella) kualkér instituisaun ka entidade públika kona-ba oinsa prevene no funu hasoru hahalok korrupsaun nian.


2. Iha matéria investigasaun kriminál, Komisaun iha kompeténsia atu halao knaar ne’ebé lei fó ba órgaun polísia kriminál, mak hanesan:


a) Halo inkéritu ka prátika hahalok inkéritu ne´ebé delega ona hosi Ministériu Públiku;

b) Halibur notísia krime nian;

c) Deskobre ema sira-ne´ebé responsável ba prátika krime;

d) Buka hatene loloos (averigua) indísiu ka notísia faktu nian ne´ebé bele konstitui krime;

e) Halo identifikasaun no kaer (halo detensaun) ema sira;

f) Halo notífikasaun hirak ne´ebé presiza, hosi nia rasik ka hamutuk ho autoridade polisiál seluk;

g) Halao interrogatóriu iha ámbitu investigasaun nian no hahalok instrutóriu seluk ne’ebé presiza para halao atribuisaun sira ne’ebé simu;

h) Buka no revista sasan;

i) Tahan sasan no dokumentu sira;

j) Halo vijilánsia;

k) Rona no halo gravasaun ba ema koalia ka komunika malu liu hosi telefóne, ho autorizasaun judisiál;

l) Halo ezame ba livru, dokumentu, rejistu, arkivu sira no elementu seluk ne’ebé relasiona duni ho sasan sira ne’ebé sai objetu investigasaun nian, nune’e mós kualkér vestíjiu infrasaun nian;

m) Husu hanoin matenek nain sira (proceder a pericias), sukat no halibur amóstra sira ba ezame laboratóriu nian;

n) Promove selajen iha kualkér instalasaun.


3. Iha matéria investigasaun kriminál nian, Komisaun mós bele husu ba Ministériu Públiku atu fóti medida kautelár ruma, tuir lezislasaun prosesuál penál nian, hanesan temi tuir mai ne’e:


a) Atu haruka halo konjelamentu ba konta bankária hirak ne´ebé iha indísiu fórte ne’ebé hatudu proveitu hirak mai hosi krime ne’ebé prevé tiha ona iha artigu 4.º;

b) Haruka atu la bele uza sasan (ativu) saida deit ne’ebé iha ema ruma nia liman, tahan ona (kustódia) ka sasan ne’ebé iha ema ruma taumatan hela.


4. Wainhira halao funsaun hirak temi tiha ona, Komisaun tenke fó prioridade aas liu ba investiga kazu korrupsaun hirak ne´ebé boot ka komplesu liu.


5. Komisaun bele kaer mós rezime espesiál hirak ne´ebé prevé ona iha Dekretu-Lei nú. 4/2006, loron 1 fulan-Marsu nian , no nú. 2/2007, loron 8 fulan-Marsu nian.


6. Komisaun nia atuasaun hirak ne’ebé la hetan uluk mandatu hosi autoridade judisiáriu kompetente, ba kazu no tuir lei haruka, tenke hetan validasaun hosi autoridade judisiária kompetente iha prazu másimu oras 72 nia laran, tuir pena nulidade (se lae la vale tuir lei).


7. Validasaun tenke husu lalais kedas hosi Ministériu Públiku.


DEFINISAUN KORRUPSAUN


a) Korrupsaun pasiva ba hahalok ne´ebé la tuir lei (ilísitu), tuir termu artigu 292.º Kódigu Penál nian, funsionáriu ida-ne´ebé nia rasik, ka liu hosi ema seluk, ho ninia konsentimentu (hakarak rasik) ka ratifikasaun, husu ka simu, ba nia rasik ka ba ema datoluk, maske nia la merese, vantajen patrimoniál ka la´ós patrimoniál, ka ninia promesa, atu halo buat ruma ka husik hela deit ne´ebé la tuir nia devér kargu nian, maske mósu molok hahusuk (solisitasaun) ka aseitasaun;

b) Korrupsaun pasiva ba hahalok lísitu mak, tuir termu artigu 293.º hosi Kódigu Penál nian, funsionáriu ida-ne´ebé nia rasik, ka liu hosi ema seluk, ho ninia hakarak rasik ka ratifikasaun, husu ka simu, ba nia rasik ka ba ema datoluk, maske nia la merese, vantajen patrimoniál ka la´ós patrimoniál, ka ninia promesa, atu halo buat ruma ka husik hela deit ne´ebé la kontraria ho devér kargu nian, maske molok hahusuk (solisitasaun) ka aseitasaun; no funsionáriu ne´ebé nia rasik ka liu hosi ema seluk, ho ninia konsentimentu (hakarak rasik) ka ratifikasaun, husu ka simu, ba nia rasik ka ba ema datoluk, maske nia la merese, vantajen patrimoniál ka la´ós patrimoniál hosi ema ne´ebé ba nia iha ona, iha hela ka sei iha hakarak makas atu depende ba funsaun públika sira ne’ebé nia halao;

c) Korrupsaun ativa mak, tuir termu artigu 294.º Kódigu Penál nian, ema ida-ne´ebé nia rasik, ka liu hosi ema seluk no ninia konsentimentu ka ratifikasaun, fó ka promete ba funsionáriu ka ba ema seluk ho ninia konsentimentu, vantajen patrimoniál ka la´ós patrimoniál ba funsionáriu ne’ebé la merese, ho intensaun hanesan hatudu tiha ona iha artigu 292.º ka iha artigu 293.º Kódigu Penál nian;

d) Pekulatu, tuir hakerek iha artigu 295.º Kódigu Penál nian, funsionáriu ida-ne´ebé la ho lejitimidade (la tuir lei) fóti ba nia diak rasik ka ema seluk, osan ka sasán ne´ebé bele muda (móvel), públiku ka partikulár ne´ebé entrega ba nia, iha ninia liman, ka nia bele hetan asesu ba tanba ninia funsaun sira;

e) Hana’in an hodi uza (pekulatu uzu), tuir hakerek iha artigu 296.º Kódigu Penál nian, funsionáriu ida-ne´ebé uza ka hosik ema seluk uza ho finalidade hirak ne’ebé la loloos, kareta sira ka sasán móvel sira-ne´ebé ho valór boot (signifikativu), ne´ebé entrega ona ba nia, iha ninia liman ka nia bele hetan asesu ba sasán hirak ne´e tanba razaun ninia funsaun sira, hodi fó ba nia rasik ka ema datoluk, benefísiu ne´ebé la tuir lei (la lajítimu) ka hasusar ema ruma;

f) Abuzu Podér mak, tuir artigu 297.º Kódigu Penál nian, funsionáriu ida-ne´ebé abuza podér sira ka viola devér hirak ne´ebé kait ho ninia funsaun sira, ho intensaun hodi hetan ba nia rasik ka ba ema datoluk, benefísu ne´ebé la tuir lei (la lejítimu) ka hasusar ema seluk;

g) Partisipasaun Ekonómika iha negósiu, iha artigu 299.º Kódigu Penál nian, funsionáriu ne´ebé, tanba razaun halao knaar públiku tenke intervein iha kontratu ka operasaun seluk ka aktividade, no aproveita kondisasun ida ne’e, hodi hetan ba nia ka ba ema datoluk, diretamente ka liu hosi ema seluk, vantajen patrimonial, ka, liu hosi dalan seluk ruma, partisipasaun ekonómika ne’ebé la tuir dalan loloos, ho nune’e hasusar interese públiku sira ne’ebé mak nia tenke administra, fiskaliza no defende ka halao duni;

h) Ajente Públiku, tuir artigu 302.º Kódigu Penál nian, funsionáriu sivil, ajente administrativu, membru fórsa sivíl no polisiál sira nian, nune’e mós ema sira ne´ebé inklui ona iha alinea d), e) no f) no iha nú. 2.º artigu ne´ebé refere ona;

i) Pessoa, ema ida mesak (singulár) ka koletivu (inklui banku sira no instituisaun finanseira sira seluk), no kona-ba ema koletiva ida katak, inklui ninia diretór, administradór no responsável sira;

j) Instalasaun sira inklui sasan hirak iha uma laran, iha liur no buat hirak ne’ebé tau iha neba ka hatutan ba uma ne’e (anexus);

k) Móvel sira inklui, karreta, roo, aviaun/sasemok, no kontentór sira.

Tuir lei ida nee Komissaun iha papel boot rua: prevenssaun no investigasaun. Area rua ne’e importante hotu. Informasaun nebe hakerek antes sub-topiku ida nee koalia kona ba prevensaun liu husi edukasaun no konsientizasaun públiku. Poder investigasaun area ida komplexu no sensitivu nebe ejize kapacidade oioin husi investigador sira. Area nebé iha risku bo’ot. Entaun preciza mos publiku nia kompriensaun no kooperasaun atu garante atividade investigasaun lao tuir kbiit nebe lei haruka.

LIA-FUAN IKUS

Riku soi estadu nian namkari no akumuladu hela iha povu nia le’et no iha orgaun estadu sira. Iha neba iha sasan, iha poder no iha oportunidade. Poder sempre relasiona ho buat ruma hanesan sasan, osan, decizaun politika ka relasaun no iha neba bele halo ema monu ba materialista no sai ganansiozu. Sistema kontrolu no balansu ba poder iha atu halo ida-idak tau-an iha nia fatin ho funsaun nebe atribui ba nia.

Iha sektor privadu akumulasaun sasan, osan no poder namkari iha kompañia sira, iha ajensias produtores bens no servisu (barang dan jasa), ajensias distribudores produtus komersiais, bens no servisu. Povu dala barak sai vitima ba korrupsaun no bele mos sai autor wainhira nia halo parte iha rede ema sira nebe pratika korrupsaun. Ignoransia povu nian bele sai potencia ba manipulasaun nebe ikus mai sai vitima ba korrupsaun. Ne’e duni tenki neon moris no matan moris, hakbiit-an ho forsa moral no hotu-hotu iha papel importante ba prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste.