HAKRIBI KORUPSAUN KOLUSAUN NEPOTISMU
Hapara korupsaun!, se O lakohi naukten sira goza...
KONTRA PENSAUN VITALISIA
“Lucia Lobato Tinan 5 hela iha Becora”

Thursday, February 24, 2011

Deputado Fretilin: Aderito Iha Duni Kapasidade Kombate Korupsaun

Last Updated on Thursday, 24 February 2011 16:15Written by Thomas SanchesThursday, 24 February 2011 14:25

CJITL Flash, Maske durante nomeisaun hetan polemika, maibe Deputado Fretilin iha PN hahu dadaun fo konfiansa ba prezidente komisariu ba Komisaun Anti Korupsaun – KAK atu kombate korupsaun iha Timor Leste.

Tuir deputadu Inacio Moreira hosi bankada FRETILIN katak Aderito de Jesus, Komisariu KAK iha duni kapasidade no buat hotu tenke lao neneik laos hanesan mehi, dehan Inacio Moreira iha uma fukun PN, Kuarta, (23/02).

“Ita hotu tenke komprende tanba buat ida kombate korupsaun ne’e laos buat fasil ne’ebe hanesan ita nia povu hanoin no atu kombate korupsaun ne’e ita tenke servisu hamutuk la'os hein deit mak KAK no hau fiar katak Aderito iha kapasidade ne’ebe diak” dehan Inacio Moreira.

Nia mos hatutan katak, husu ba Aderito de Jesus ne’ebe hanesan komisariu KAK tenke servisu ho professional lalika hare ba partidu.

Nune’e mos ho deputadu hosi bankada PD, Adriano do Nascimento mos hateten, nia kombate korupsau ne’e sei lori tempo.

“Klaru katak Aderito iha kapasidade ne’ebe ke diak maibe atu kombate korupsau ne’e sei lori tempu tanba atu kaer ema ida tenke iha evidensia ne’ebe forti no buat hotu tenke lao mais neneik tanba atu investiga kazu ida laos loron ida ou semana ida no ita mos tenke komprende tanba TL ne nasaun foun ida ne’ebe mak foin hahu” dehan Adriano. (Thomas Sanches/CJITL)

Tuesday, February 22, 2011

MP Integra Kazu Korupsaun Tolu Ba KAK

Posting Husi: Josefa Parada
Kategoria: Notisias Online


DILI—Presidente Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Aderito de Jesus hatete nia simu ona kazu korupsaun tolu (3), ne’ebe involve fonsionariu public, kazu halo tiha ona investigasaun sei integra ba iha Ministeriu Public (MP).

“Ami simu tan, kazu tolu ne’e segredu husi justisa, hau labele fo sai no hau labele koalia kona ba ida ne’e, ida ne’e maibe kazu ida ne’e ami sei hato ba iha ministeriu publiku depois sei to iha tribunal,” hatete Aderito ba Jurnalista bainhira halao serimonia Planu Estratejiku iha Sentru Formasaun Joao Paulo II, Komoro, Tersa (22/2).

Alende kazu tolu ne’ebe oras ne’e dadauk KAK halo investigasaun hetan ona delegasaun husi MP, iha mos balun KAK komesa halo analiza dadaun oinsa atu bele komunika ba iha MP.

Iha oportunidade ida ne’e mos, Presidente Parlamentu Nasional (PN), Fernando ‘Lasama’ Araujo informa mos katak, iha tempu badak dadauk sira sei aprova lei KAK balun ne’ebe iha relasaun ho korupsaun, ho lei ida ne’e bele sai instrument ida hodi nune’e KAK bele halo nia servisu.

“Lei KAK agora iha ona iha Parlamentu, hanesan kona ba iha Money Laundry ninian, ne’eduni antes Junho nia laran ami bele aprova ona. Hanesan hau nia prezensa iha iha Workshop ida ne’e atu inkoraja komisariu KAK ho nia Adjuntu nain rua, ho nia staf tomak atu servisu makaas liu tan atu osan ida povu nian bele to duni ba iha povu, labele maran iha dalan klaran,” hatete Lasama.

Iha oportunidade ida ne’e, Vise Ministru Finasas, Rui Hanjan iha nia deskursu mos kona ba planu estratejika dezenvolvementu nasional no mos fundus especial iha orsamentu tinan fiscal 2011.

Antes ne’e mos, Prokurador Jerald a RDTL, Ana Pesoa aprezenta mos ninia relatoriu ba iha uma fukun PN, kona kazu konrupsaun, no abuzu de poder. Iha nia relatoriu ne’e hatudu mos funsionariu no mos membru PNTL balun involve iha korupsaun no mos abuzu de poder. Oscar Salsinha

Tersa, 22 Fevereiru 2011 - 15:09:29 OTL

Procuradoria-Geral da República acusa ministros de corrupção e abuso de poder

Vários membros do governo de Timor-Leste foram acusados de corrupção pela Procuradoria-Geral da República do país. De acordo com o relatório anual agora publicado a lista extensa inclui 31 processos e envolve nomes como José Luís Guterres, actual vice-primeiro ministro, Zacarias Albano da Costa, ministro dos Negócios Estrangeiros, João Freitas da Câmara, embaixador na Tailândia, e Rogério dos Santos, conselheiro da embaixada no Brasil. Noutro processo semelhante de gestão danosa e abuso de poder foram acusados Arcanjo Leite, ministro da Administração Estatal e Ordenamento do Território, bem como Bernardo Hornay, da administração do distrito de Baucau e presidente da comissão de planeamento e implementação do programa de desenvolvimento local.

Em declarações ao i, o assessor de Mari Alkatiri, ex-primeiro-ministro e líder da oposição, explicou que "já há tempos que se houve estas histórias. Isto não é novidade para o povo de Timor-Leste, mas se se tratam de acusações formais significa que algo de muito sério está a acontecer".

"Estamos ansiosos para ver a justiça reagir. Esperemos que o governo, ou seja Xanana Gusmão, permita que a Justiça funcione. A justiça em Timor-Leste devia ser um valor primário e não para favorecer este ou aquele", acrescentou Filomeno Aleixo.

A lista de membros do governo acusados também passa pelo ex-chefe do departamento de aprovisionamento do Ministério da Justiça, acusado de corrupção e falsificação de documentos, por dois chefes de departamento no Ministério das Finanças, e até por um oficial de Justiça do supremo Tribunal de Recurso (instancia máxima judicial), indiciado pelos crimes de corrupção passiva para acto ilícito e falsificação agravada. Contactado pelo i, o assessor do presidente José Ramos-Horta, José Meirelles, recusou-se a comentar o assunto, justificando que a separação de poderes no país não lhe permite comentar "questões que envolvam a Justiça e o governo".

Embora não estejam presentes no relatório anual de 2010, os nomes foram referidos pela procuradora Ana Pessoa "apenas para ilustrar que não é verdade que nada se faz contra a corrupção, e que não são só os ditos pés descalços que têm de responder pelos seus actos".

por Sara Sanz Pinto, Publicado em 21 de Fevereiro de 2011

Tuesday, February 15, 2011

Casals & Associates to Assist in Anti-Corruption Efforts in Timor Leste

February 14, 2011 02:48 PM Eastern Time
http://www.businesswire.com/portal/site/home


FALLS CHURCH, Va.--(BUSINESS WIRE)--Casals & Associates, a DynCorp International Company, today announced that it has been awarded a contract to support anti-corruption efforts in Timor Leste.

The 36-month contract, which is funded by the Millennium Challenge Corporation and administered by USAID in partnership with the Government of Timor Leste, has a ceiling of $6.9 million and will help to reduce corruption through an integrated approach, by building a network of functioning, effective anti-corruption institutions and actors with the capacity to deter, detect and sanction corruption.

“We are pleased that USAID has selected us for this effort,” said Kerian McManus, DI Vice President for International Development. “Casals’ extensive expertise in anti-corruption efforts, coupled with DI’s existing footprint in the region, positions the team to provide immediate and effective solutions to support the Government of Timor Leste.”

DynCorp International (DI) delivers support solutions for development, diplomacy and defense, offering major programs in logistics, platform support, contingency operations, training and mentoring. Through Casals & Associates, the company works globally addressing post conflict countries and countries in transition, democracy and governance, rule of law, local governance, and other urgent issues facing societies today.

With more than six decades of experience in supporting governments and multilateral organizations, DI’s diverse international expertise and seasoned culture of compliance, accountability and performance, are the foundation of the unique solutions the company brings to every task.

Fonte: http://www.businesswire.com/news/home
/20110214007007/en/Casals-Associates-Assist-Anti-Corruption-Efforts-Timor-Leste

Thursday, February 10, 2011

Kombate korupsaun Tuir Modelu Christopher – Aderito no Carrascalao

Written by Julio Gil da Silva GuterresThursday, 10 February 2011 17:33

CJITL Opiniaun, Artigu tuir mai hakerek husi Julio Gil da Silva Guterres, opiniaun ne’e la reprezenta CJITL nia redasaun, responsavel ba konteidu ne’e hatodan ba autor artigu ne'e.

Iha mundo, liu – liu iha siklu 21 (Rua nulu resin ida) aktu kombate korupsaun nu'udar objektivu ida atu promove transparencia, akuntabilidade no boa governasaun.

Autor ou artigu na'in barak ona mak halo signifikasaun konaba korupsaun, no atu fo hanoin fila fali deit katak korupsaun mai husi liafuan ida corrumpere ou corruptio signifika katak buat dodok, fo'er, naoksaun no suborno ne'ebe autor prinsipal sira mak ofisiais publiku, funsionarius estado, no ema sira makaer ukun ou iha poder.

Nasaun ida nia sistema merkadoria sei la la'o, monopolio mak ejisti, oligopoli no distorsaun mak domina iha merkadu bainhira nasaun ida nia lideransa mesak nakonu ho kleptokrasia ou ho lian seluk ema bolu a government of tieves ou ho lian melayu dehan Pemerintahan para pencuri.

Iha Timor Leste, kombate korupsaun ejiste no maske Tinan 8 (Ualo) resin ona, Timor Leste ratifika konvensaun ONU kontra korupsaun maibe lei ba kombate korupsaun seidauk ejisti.

Maske nune'e, iha Timor Leste ejiste vontade individual ema balun ne'ebe iha komitmentu bo'ot hakarak kombate korupsaun ho kapasidade individual ne'ebe la hanesan. Ita temi deit, Christopher Henry Samson, Direitor LABEH – Lalenok Ba Ema Hotu, Mario Viegas Carrascalao, Eis Vice Primeiru Ministru Asuntu sosial, Aderito de Jesus Soares, Prezidente komisariu ba Komisaun Anti Korupsaun – KAK.

Hanesan ema ne'ebe servisu tinan 6 (ne'en) ona iha area investigasaun no servisu ona ho organizasaun anti korupsaun tinan 4 (ha'at) no atende ona formasaun investigasaun konaba korupsaun iha nasaun oin - oin, hau hakarak lori leitor sira ba ezamina indivu nain 3 (tolu) ne'ebe hau temi iha leten ba ita hotu atu konhece, liu – liu husi parte sira nia vontade atu kombate korupsaun iha Timor Leste.

Molok ita to'o iha ne'eba, hakarak fo lembra fali ita ba lansamentu rezultado peskiza konaba korupsaun iha mundo ne'ebe publika husi organizasaun mundial anti korupsi ho naran Transparency International ne'ebe halo nia lansamentu ikus iha loron 26 Outubro 2010 konaba corruption perceptions index result hatudu katak Timor Leste monu iha pozisaun 127 (kategoria korupsaun bo'ot) ho score 2. 5 (lista mean korupsaun). Husi peskiza internasional ida ne'e hatudu duni katak korupsaun iha Timor Leste ejiste.

Iha Timor Leste, Korupsaun sempre la'o hamutuk ho liafuan ida KOMBATE. Iha termu orijin katak, kombate ou Combat or fighting, is purposeful violent conflict intended to establish dominance over the opposition. Se ita halo tradusaun ruma karik, kombate ne'e hanesan meius luta ida n'ebe atu hadau poder ho maneira conflitu violensia, no iha sistema kombate laran, inimigu sempre inimigu nafatin to'o poder ou dominasaun ne'e hadau ona husi parte ida seluk (to win the battle, Enemy should remain enemy; *wikipedia) .

Ita lori teoria COMBAT ne'e konhece ema na'in tolu ne'ebe ema barak fo sarani hanesan East Timor Corruption Fighters, maske konsistensia luta seidauk firme.


Durante Primeiru governu ne'ebe kaer husi partidu Fretilin (mesak) ejiste ona opiniaun kombate korupsaun, no ejiste mos naran ida Christopher Henry Samson. Timor oan kulit metan ne'ebe nia pasaporte hadau hela iha Ministeriu Justica. Uluk liu hau hakarak atu dehan katak hau lakohi atu trai ou hau lakohi atu adora tanba uluk hau servisu ho nia, maibe hau bele konfirma Christopher ema Timor oan, tanba bainhira hau sei servisu ho nia, Eis Ministru Interior, Rogerio Tiago Lobato haruka polisia imigrasaun nain rua lori karta ida ho lian portugues, atu obriga Christopher bele asina katak Governu konhece deit Domingos Cristovao (Christopher nia naran sarani uluk molok ba angola) atu bele haruka Christopher sai husi Timor tanba naran ida Christopher Henry Samson ne'e governu la rekonhece hanesan Timor oan, maibe iha momentu ne'eba Christopher la asina.

Konkluzaun husi istoria ida leten ne'e atu dehan deit katak Christopher luta ba kombate korupsaun hanesan ema Timor oan, no ida ne'e diak tanba atu kombate buat ruma tenki iha espiritu nasionalismu, e hau fiar katak governu Fretilin iha momentu ne'eba konsiente duni katak Christopher ema Timor oan ida. Governu lakohi temi nia hanesan Timor oan tanba la bo'ot iha Timor no halo esteitmentu kontra aktu governu Fretilin.

Maibe tanba sa, bainhira iha Governu Fretilin, Christopher gosta koalia makas ou sai opozisaun ba governu hodi luta atu kombate korupsaun depois iha governu Aliansa Maioria Parlamentar – AMP ne'ebe lidera husi Kay Rala Xanana Gusmao, Christopher la hakilar ona hanesan uluk?

Karik (Apakah) governu AMP la halo korupsaun? Karik governu AMP rekonhece ona Christopher hanesan Timor oan ne'e mak nia lakohi hakilar ona ba korupsaun?

Hau fiar katak Christopher nia inimigu maka korupsaun, laos Fretilin no la'os mos AMP.

Iha kombate inimigu tenki inimigu nafatin, no korupsaun tenki inimigu nafatin, no buat ida ne'ebe hau nota tanba sa Christopher nonok mak barak iha lideransa governu AMP, tanba nia poder ida Whistle Blower (Tiup Peluit) ne'e Mario Carrascalao hadau tiha, nune'e publiku nota duni buat ida katak Christopher em vez de kontinua hakilar kontra korupsaun, maibe nia fila kombate Carrascalao, atu nune'e nia bele hetan fila fali poder Whistle Blower, nune'e bainhira Carrascalao tun husi nia kargu, Christopher sente katak nia kombate ona inimigu ida.

Maibe tuir lolos, Christopher halo sala bo'ot tanba COMBATE ne'e luta ida kolektivu, tatika kolektivu, tanba korupsaun: ne'e krimi sistematiku, presiza planu ne'ebe kolektivu no sistematiku mos, ida ne'e mak Christopher HALUHA.

Aderito de Jesus, mosu husi KAK, Aderito belun duni ba AMP, maibe Aderito la'os atu kombate AMP maibe atu kombate korupsaun, tanba ne'e Aderito nia inimigu mak korupsaun, Christopher nia inimigu mak korupsaun, Fretilin ho AMP mos nia inimigu korupsaun, povu Timor tomak mos nia inimigu korupsaun.

Aderito de Jesus dala barak hare fali nia pozisaun kombate korupsaun hanesan MANDATU ida katak EMA MAK HARUKA, tanba bainhira hare ida ne'e hanesan mandatu maka, bainhira tempu ne'e remata, komitmentu ne'e mos remata.

Christopher Samson labele hare fali LABEH hanesan ONG uniku ne'ebe bele la'o mesak atu transforma mentalidade sosiedade ida ne'ebe koruptu, maibe tenki hare LABEH hanesan ONG ne'ebe sei fraku no la sistematiku no laiha financeiru. Atu nune'e LABEH bele forte, sistematiku liu tan, financeiru naton no hetan rekonhecementu.

Labele uja modelu I DID IT MY WAY iha mundo kombate korupsaun nian, maibe tenki uja modelu LET US DO IT TOGETHER. Labele mos uja modelu NATO ou No Action Talk Only maibe tenki hahu ona adopta modelu UN ou Use Nationalism. ***

Fonte: www.cjitl.org
http://www.cjitl.org/cjitl-timor-ohin-loron/cjitl-opiniaun/88-kombate-korupsaun-tuir-modelu-christopher--aderito-no-carrascalao