HAKRIBI KORUPSAUN KOLUSAUN NEPOTISMU
Hapara korupsaun!, se O lakohi naukten sira goza...
KONTRA PENSAUN VITALISIA
“Lucia Lobato Tinan 5 hela iha Becora”

Wednesday, October 20, 2010

PSD Husu Investigasaun Ba Prokuradora Jeral Republika, Dra. Ana Pessoa Pinto

http://forum-haksesuk.blogspot.com/2010/10/psd-husu-investigasaun-ba-prokuradora.html

Investigasaun ba Prokuradora Jeral Republika, Dra. Ana Pessoa Pinto

Lia uluk

Molok atu hahu halo deklarasaun iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), ne´ebe tuir rejimentu PN, kada deputadu iha direitu halo deklarasaun política, konaba asuntus sira ne´ebe maka ba interese publiku. Hili deklarasaun política konaba: Investigasaun ba Prokudara Jeral Republika (PJR), Dra. Ana Pessoa Pinto. Uluk nanain, hakarak koloka uluk kestaun sira hanesan tuir mai ne´e: Tamba saida? No bazeia ba saida? Mai halo deklarasaun politika ida ne´e.

Tamba saida

I. Kazu VPM JLG + MNE ZAC

Procesu ne´ebe maka envolve membrus Governus nain rua (2), Vice Primeiru-Ministru (VPM) José Luis Guterres (JLG) no Ministru Negocius Estranjeiru (MNE) Zacarias Albano da Costa (ZAC), Prokuradora Jeral Republika (PJR), Dra. Ana Pessoa Pinto, konfundi ninia knar nudar PJR ho ninia ligasaun política partidaria. Kazu konkretu, nudar Ministerio Publiku (MP) deduz akuzasaun no mos bele halo kondenasaun ba arguidus sira.Tamba ne´e maka PJR, Dra. Ana Pessoa Pinto, haruka karta ba Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, iha loron 30, fulan Agusto, tinan 2010, notifika no husu atu Xefi Governu atu ”«Suspende membrus governu nain 2 ne´e»”.

Tamba kahur justisa hodi justifica ba interese poder política, iha aktu ne´e, Dra. Ana Pessoa Pinto nudar PJR komete erros barak, Maibe hakarak fahe ba buat Tolú (3) deit:

1. Abuzu ba poder

Tuir knar Ministeriu Publiku (MP) maka konduz procesu investigasaun to´o deduz akuzasaun. Procesu haruka ba Tribunal tuir Kodiku Procesu Penal (KPP) Timor-Leste nian, iha ninia artigu 239, knar tomak ba avalia kasu iha meritu no argumentus fundada ka infundade, juizo procesu maka hola decisaun ikus. Kasu iha meritu no fundada hafoin notifika ba arguidus sira. Kasu ne´e membrus governu nain rua (2) VPM JLG no ZAC MNE, hasai sira nia imunidade tuir Konstituisaun RDTL iha artigu 113º.

2. Fraude hasouru PM

Liu husi karta ne´ebe maka Dra. Ana Pessoa Pinto haruka ba Xefi Governu, ho intensaun tentativa fraude hasoru PM Kay Rala Xanana Gusmão. Aproveita ambiente politika ne´ebe maka Governu AMP infrenta, buka atu kria “«Chaos»” ba governasaun ne´ebe lidera husi PM Kay Rala Xanana Gusmão.

3. Fahe Akuzasaun MP nia iha Komisaun A Parlamentu Nasional (PN)

Dra. Ana Pessoa Pinto, nudar PJR, kunfundi ninia servisu fatin uluk nudar Deputada iha Parlamentu Nasional (PN) no servisu fatin oras ne´e dadaun kaer knar nudar Prokuradora Jeral Republika (PJR), hodi fahe Akuzasaun Ministeriu Publiku (MP) nian ba Prezidente Komisaun A, Dra. Fernanda Borges.Atu ida ne´e hatudu momos katak Dra. Ana Pessoa Pinto, uja justisa hodi atinji ba objektivu politiku maka joga adversarius politikus sira, hahu dadaun ona ho VPM JLG no MNE ZAC. Se maka sei atinji tan?

II. Korupsaun, Má-administrasaun no inrequecimentu ilicita

1.Halo Kartaun eleitoral iha tinan 2006

Halao kartaun eleitoral ho montante bot, total US$ 1,113 mill, liu husi Single Source, hatudu ba kompania VIP Computer. Procesu kontra Lei Aprovisionamentu ne´ebe centralizadu iha Ministeriu Planeamentu no Finansas (MPF). Atus no pratika sira ne´e hatudu momos katak eis-Ministra Estatal (ME) no aktual Prokuradora Jeral Republika (PJR), Dra. Ana Pessoa Pinto, pratika korupsaun, Má-administrasaun no inrequecimentu ilicita.

2. Jeradour

Sosa jerador total 52 unidades, liu husi single Source, ba kompania ida naran Digital Printing. Ironia maka ne´e: unidade jeradour ida iha Dili, baratu liu, ho foli US$800 no unidade jeradour ida iha Surabaya, folin US$3,200.

Iha kasu ne´e Eis-Ministra Estatal (ME) no Prokuradora Jeral Republika (PJR), Dra. Ana Pessoa Pinto, pratika Korupsaun, Má-Administrasaun no inrequecimentu ilicitu.

Bazeia ba saida

III. Baze legal ba investigasuan

1. Tuir Kodiku Procesu Penal (KPP) iha artigu 12, lina a) koalia konaba: ”kompete ba seksaun kriminal husi Supremu Tribunal Justisa, tuir materia kriminal: julga procesus krimis kometidus husi juizes husi supremu tribunal Justisa, PJR no ajentes husi Ministeriu Publiku ne´ebe halao sira nia knar iha Tribunal”. Tamba Timor-Leste seidauk estabelece Supremo Tribunal Justisa (STJ), neduni procesu hotu-hotu haruka ba Tribunal Rekursus.

2. Estatuto Ministeriu Publiku (EMP), Artigu 42º ,lina 3), ”inqueritu ba Prokurador Jeral Republika (PJR) no Adjuntus PJR”. Surpremu Tribunal Justiça (STJ) halo investigasaun ba PJR, Dra. Ana Pessoa Pinto. Tamba Timor-Leste seidauk estabelece STJ, neduni Tribunal ne´ebe iha liu kompetencia maka Tribunal Rekursus (TR).

Tamba ne´e liu husi Uma Fukun Parlamentu Nasional (PN) husu atu:

1. Bazeia ba KPP, artigu 12º, Supremo Tribunal Justisa (STJ), tamba seidauk estabelece iha Timor-Leste, tuir Konstituisaun RDTL, Tribunal Rekursus (TR) nudar Tribunal ne´ebe ás liu iha Sistema Judicial Timor-Leste nian atu investiga ba PJR, Dra. Ana Pessoa Pinto.

2. Tuir Estatuto Ministeriu Publiku (MP ) rasik, iha artigu 42º, lina 3), Dra. Ana Pessoa Pinto nudar PJR, submete ba investigasaun ne´ebe sei halao husi STJ ka TR.

3. Iha indikasaun ba abuzo poder no pratika korupsaun, má-administrasaun no inrequecimentu ilicitu, iha konecimentu oficiosa. Supremo Tribunal Justisa (STJ) iha dever averigua krimi ne´ebe iha indikasaun ba abuzo poder, pratika korupsaun, má-administrasaun no inrequecimentu ilicitu husi PJR.

4. Tamba krimi publiku, STJ ka Tribunal Rekursus (TR) la priciza tan hein queiza hodi ba halo investigasaun, krimi ne´e iha ona konecimentu publiku.

5. Atu facilita procesu investigasaun, diak liu PJR, Dra. Ana Pessoa Pinto, mos hasai ninia Imunidade nudar detentor ba kargu iha orgaun soberania ida, atu nune´e bele submete ba investigassaun, husi sorin ida. Husi sorin seluk, facilita ba investigasaun rasik!

Parlamentu Nasional, 19.10.2010!Deklarasaun Polítika, Deputadu Ermes Barros, PSD. Asuntu: Investigasaun ba Prokuradora Jeral Republika, Dra. Ana Pessoa Pinto
cit in: FORUM HAKSESUK @ 7:03 PM e-mail: fhaksesuk@gmail.com

Monday, October 18, 2010

Sosa Jerador, Iha Indikasaun Korupsaun, Administrasaun Ladiak no Halo Riku-an Iha Ministeriu Estatal, Ana Pessoa Nia Ukun

*) DEKLARASAUN POLITIKA

Exelencia Presidente Parlamento Nacional, Fernando Lasama de Araujo, Elustrismo Deputados PN, Povo Doben Timor Leste no media tomak maka akompana hela DEBATES

Kombate Korupsaun nudar interese nacional, ba moris diak povo no dezemvolvemento Nacional Estado RDTL.

Fulan ida ne’e Timor-leste, marka istoria foun, no naroman atu fo konfiansa ba povo rai ida ne’e, atu responde fenomena social, nebe halo trauma povo, lia fuan ou hahalok korupsaun, que durante ne’e subar hela iha ukun nain sira nia let, no justisa só ba ema kiik deit (justisa sem equelibru).

Maibe ho Kaso Dr. Jose Luis no Dr. Zakarias nian loke dalan foun ba justisa, hodi garante povo nia konfiansa, (maibe ita kaer nafatin Azas Praduga ta bersalah ka perjunccao de inocencia).

Ho nune hau hakarak fo lembra fila fali ba Makaer Justisa sira hodi tetu no hare fila fali kaso anterior iha Ministerio Estatal no Ministerio Planeamentu no Finansas nian nebe’e que usa osan la tuir regras normal kontra Lei (abuso ba poder).

Proceso Sosa Geradour 52 unidade iha tinan 2006, iha Ministerio Estatal no Ministerio Planeamentu no Financas Governor anterior nia tempo, nebe’e usa osan povo nian la tuir procedemento legal aprovisionamento centralisado.

Iha procesu ne Ministerio Estatal ho Ministerio Planeamentu no Financas la halo tuir procedemento legal, tuir lei apovisionamento nebe mak estabelece, maibe Ministra estatal ho Ministerio Planeamentu no Finansas, la halo Tender maibe halo single Source/Indika deit Companhia DIGITAL PRINTER maka hetan projekto ne’e.At Liu tan Kompania nebe’e maka hetan Single Source, no iha proceso ne’e iha espekulasaun ba preco/manipulasaun preco per unidade lolos ho folin $. 800, maibe sira hasae preso ka foli to’o $ 3.200/Unidade.

Justifikasaun ba perjuizu (Kerugian Negara) nebe maka halo husi Ministerio rua ne que usa sala osan povo nian hamutuk $. 124.800 dolar Americano. Ida ne hatudo momos mai ita katak iha duni:

  • Ma administrasaun iha Ministerio Estatal no Ministerio Financas governo anterior;
  • Iha indikasaun forte ba Korupsaun no abuzos de poder;
  • Enrekesimento elicito, nudar krime halo riku an ho povo nia osan.
.
Tamba tuir Rekomendasaun PDHJ nia relatori nebe’e maka submete ba Prokurador, hateten momos, katak iha indisiu forte mal administrasaun, abusu ba poder husi ministerio Estatal ho Ministerio Planeamentu no Financas, tamba sa mak PGR sedauk halo proceso investigasaun ba kaso ne ? karik arquivo tiha ka akusasaun haruka ona ba Tribunal.Ohin hau nudar Deputado Parlamento Nacional hakarak, questiona fila fali no hakarak husu fila fali KASU refere liu hosi Plenaria Parlamento Nacional, atu hatene andamento kaso ne to’o ona iha nebe?

Indikasaun forte ba indisius ABUZO DE PODER

Karik justisa nebe’e maka justo halo ba Vice PM ho Ministro Negosio Estrangeiro, nebe’e maka PGR haruka ba Tribunal,no husu suspensaun husi sira nia kargo nudar membro do Governo hudi ba hatan akusasaun PGR nian iha Tribunal, hau aseita totalmente nudar sidadaun Timor oan tenque hakruk ba lei no kumpre lei.Maibe mosu perguntas, tamba sa no nusa, maka membro governo nain rua ne deit maka hetan AKUSASAUN, maibe membro Governo anterior nian sira ne’e sidauk hetan akusaun hosi PGR, masque iha ona kasu balu tama uluk liu kaso Dr. Jose Luis Guterres ho Dr. Zakarias A. da Costa nian.Ka ida ne mak justissa justo, que agora lao iha Timor- Leste? Ou tamba PGR la bele halo akusasaun/Akusa nia colega membro governo anterior, hudi hili no processo uluk nia adversario do que nia colega sira?KomklusaunBaseia ba factos sira iha leten, maka hau ou Bancada CNRT, concidera katak:

  • Justisa iha Timor-Leste sei la lao tuir ona prinsipio Estado Direito no Demokratiko;
  • Odio no vingansa maka sei justifika justisa iha rai ida ne’e;
  • Komitmento Kombate Korupsaun sai hanesan slogam deit.

Injustisa nebe’e mosu dadun iha Timor-Leste tamba inkompetencia, inkapacidade husi hahalok PGR nian, sai nudar obstakul no desafio ba estado de Direito demokratiko, ninia soberano!

Parlamentu Nasional, 18.10.2010!)

* DEKLARASAUN POLITIKA, Natalino dos Santos, CNRT
publicada por FORUM HAKSESUK @ 4:32 PM e-mail: fhaksesuk@gmail.com

Friday, October 15, 2010

Adérito de Jesus optimista quanto à CAC

15 de Outubro de 2010

O Presidente da Comissão Anti-Corrupção (CAC) , Adérito de Jesus, afirmou ontem no Parlamento Nacional que espera num curto espaço de tempo ter a CAC a funcionar em pleno, liderando a investigação dos casos de corrupção.

Para o efeito foram contratados 10 investigadores que vão tomar posse em Novembro e assim dar resposta às expectactivas dos cidadãos que procuram que as situações irregulares sejam analisadas.

No entanto, a deputada da Bancada do PUN, Fernanda Borges, defendeu na sessão parlamentar, que a CAC é ainda muito recente e para executar um bom serviço precisa de tempo para consolidar uma boa estrutura e sistema de trabalho.

www.sapo.tl

Monday, October 11, 2010

CNRT Akusa Ana Pessoa, Nudar Ministra Estatal, Envolve Kazu Korupsaun, Ma-administrasaun no Inrekesimentu ilicita

Husi Deputado Natalino dos Santos, CNRT.

Exmo. Presidente Parlamento Nacional, Fernando Lasama de Araujo, Ilustres Deputadus no Povo Timor-Leste ne’ebe akompana plenariu ne’e liu husi Média.

Ohin hau hakarak kongratula Governo AMP, nebe Lidera hosi PM Kai Rala Xanana Gusmao, AMP iha duni Vontate diak, iha komitmento ba kombate korupsaun, tamba Korupsaun AMP koncidera hanesan krime extra Ordinari ou moras at ida que tenque hamos, se lae nia konsequensi povo kiik sira mak terus no dezemvolvimento estado RDTL sei la avansa, ho nune iha tempo badak Governo AMP liu hisi PM sei halo Suspensaun ba Membro Governo Amp nian hodi ba hatan iha Tribunal, ba alegasaun nebe refere ba membro Governo sira hetan alegasaun halo korupsaun.Maibe hau laran Triste, tamba justisa ne’ebe que la justo praktika husi makaer Justisa sira, hodi halo injustisa, hodi atingi sira nia objektivo vingansa politik passado nian.Ho nune hau hakarak fo lembra fila fali ba Makaer Justisa sira hodi tetu no hare fila fali kasu anterior iha Ministerio Estatal nian, ne’ebe que usa osan la tuir regras normal kontra Lei (abuso de poder).

Proceso Sosa Komputador ba halo kartaun eleitoral, ho Valor $ 1.113 miloes dolar americano iha tinan 2006, nebe osan povo nian hetan aprovasaun husi representante povo iha uma fukun parlamento nasional, nebe que Ministerio Estatal uluk lidera husi Dra. Ana Pessoa Pinto.Iha proceso ne Ministerio Estatal, la halo tuir procedemento legal, tuir lei apovisionamento ne’ebe mak estabelece ona katak buat hotu liu husi tender, maibe Ministra Estatal halo single Source, e Companhia ne’e hatudo deit husi Ministerio Estatal ho naran Companhia: VIP Computer.

Objectivo halo single source ne, atu halo produsaun ba Kartaun Eleitoral, tamba iha elesaun ba Presidencial no Parlamentar, tempo la tó atu loke tender, maibe razaun ne’e la forte hodi viola tiha lei no regras aprovisionamento estabelece no sistema centralisado, maibe ita hare fali katak iha eleisaun 2007, kada votante sira ba vota, sei utiliza hela Kartao Eleitoral tuan, Passaporte, Certidaun Baptismo no certdao RDTL hodi ba vota.

At Liu tan Compania nebe maka hetan Single Source, la iha licenca no registo iha Timor Leste.Faktos rua iha leten, Lei la fo dalan ba halo Single Source, no Companhia refere la iha legalidae ba nia existencia iha Timor Leste (companhia ne la registo).

Ida ne hatudo momos katak, iha duni indikasaun forte Korupsaun iha Ministerio Estatal governo anterior nia tempo.

Kasu ne hetan alegasaun no mos iha publico, liu-liu media masa, Kasu ne Korupsaun no Krime tamba sa maka Ministerio Publiku to’o agora seidauk halo investigasaun ba kasu ne’e, ho nune hau hakarak hatene proceso ne’e to’o ona iha nebe, karik arquivo tiha, ka kasu ne’e hetan ona julgamento ou sei iha hela gaveta Tribunal nian.Tamba tuir rekomendasaun PDHJ nia relatori nebe maka submete ba Prockurado Geral Republika, hatete momos, katak iha indisiu forte mal administrasaun, abusu de poder,krimi inrequecimentu ilicitu husi ministerio Estatal no PGR rasik haruka ona processo ne’e ba ona Tribunal Recurso atu halo julgamento.

Ohin hau nudar Deputado Parlamento Nacional hakarak, questiona fila fali no hakarak husu fila fali KASU refere liu hosi Plenaria Parlamento Nacional, atu hatene andamento kasu ne’e to’o ona iha nebe?

Hare ba injustisa nebe iha instituisaun makaer justisa sira, hau pesemis, embora governo iha vontade diak, maibe injustisa sei taka dalan ba komitmento Kombate Korupsaun, tamba elementos balu iha instituisaun nia laran involve mos iha praktek Korupsaun wain hira sei kaer knar nudar membro do Governo.

Se karik injustisa nebe’e maka halao dadaun iha instituisaun makaer justisa sira, hau liga ba kasu, Vice PM José Luis Guterres , nian nebe maka agora dadaun manas no sai komsumu politik ba politikos sira, hodi julga Dr. Jose Luis Guterres “LUGO” Eis- Chefe Delegasaun Fretilin iha Frente Diplomatik iha tempo Luta ba Libertasaun, konsidera hanesan presequisaun politik hosi ema nebe maka iha vingansa Politik ho oportunidade kaer poder balu iha justisa, hodi halo tan abuso ba Poder.

Indikasaun forte ba indisius ABUZO DE PODER

Kazu Dr. Jose Luis”Lugu”, hatudo mo-mos ba ita hotu, oinsa Autoridade judisiaria ida (orgaun autonoma) nudar PGR, Dra. Ana Pessoa, hatudo indikasaun forte ba indisius ba abuzo de poder no tenta halo fraude hasoru Sr. Xanana Gusmao nudar PM IV Governo Konstitusional.

Husi kronologia kazu Jose Luis ho Zakarias Albano da Costa, ne be hetan akusasaun husi PGR ba krime abuzo poder no enriksemento iligitu (memparkaya diri secara tidak sah), hatudu, mo-mos iha presequesaun politika no vingansa politik pasado no tentativa ho meus oin-oin hodi sobu governo AMP nebe Xanana maka lidera hela.Faktus : indikasaun katak, ema nebe tuir los hetan mos akusasaun, hanesan:

Sra. Eix Vice Ministra Negosio Estrangeiro ADALGIJA MAGNO

Sra. Eix Ministra Financas MADALENA VOAVIDA naran sira ne latama mos hanesan Acusadus, iha lista akusasaun hasoru Dr. Jose Luis, Dr. ZaCaris A. da Costa no sira esklui tiha sira seluk.

Faktus iha leten, hau koncidera tendensia politika no presequisaun nebe halo hasoru membro governo AMP, laos deit presequisaun maibe atliu senhora Procuradora Geral da Republika tenta hatudu indikasaun ho indisius forte ba ABUZA rasik nia Poder nudar PGR, ho dalan haruka karta notificasaun ida ba PM Xanana Gusmao hodi husu atu SUSPENDE ona membro Governo nain 2 nebe hetan akusasaun husi PGR, processo nebe Sra. PGR ho nia instituisaun rasik halo praktek lor-loron, hatene nia procedimento:

Katak akusasaun ida só bele konsidera definitivu wainhira respeita procedemento iha kodigo ba Processo Penal Timor- Leste nian, liu-liu artigo 239, so Juiz kompetente/Juis do Processo nebe avalia tiha lai kazu ida maka bele determina, se kazu ne iha fundamentus forte atu simu nudar akusasaun definitivu, maibe saida maka akontece iha kazu Vice PM, maka Sra. Procuradora Geral tenta bosok/halo fraude ba PM Xanana, nebe nia koncidera la konece sistema justisa Timor-Leste, aproveita situasaun deskonesimento ida ne’e, husu la lais atu PM Xanana suspende membro Governo nain rua ne’e, ho nune ita bele hare ona oinsa skenario politizasaun nebe tama ba ona instituisaun judisiaria nia laran, ho objektivo lori “chaos” ba governasaun Xanana Gusmao, mos dezastre ba estado RDTL.

Faktos ida tan katak Dra. Ana Pessoa, hatudo mos nudar PGR, halo tan abuzu b poder hodi halimar politika, no nonok haruka tan akusasaun Dr. Jose Luis Guterres no Dr. ZaCarias A. da Costa nian ba Presidente Komissaun A Parlamento Nacional, Dra. Fernanda Borges. Ida ne’e faktos konkreta hatudu mo-mos presequisaun politika nebe Dra. Ana Pessoa halo ba ninia adversario politika, Vice PM no MNE.

Baseia ba faktos iha leten, tuir Kodigo Processo Penal artigo 12, Supremo Tribunal Justisa (STJ) maka iha kompetencia atu hahu loke inquerito kriminal hasoru PGR, Tribunal Recurso nudar Tribunal ás liu iha Timor-Leste bele halao knar nudar STJ nian, loke inquerito ba Dra. Ana Pessoa.

Razaun husu inqueritu ba STJ/Tribunal Rekursus tamba PGR,hanesan orgaun judicial ne’ebe autonoma la halo ona knar no defende ona independencia judicial,maibe buka politiza fali justisa hodi atinji ba ninia objektivu politku!

Parlamentu Nasional, 11.10.2010!
DECLARASAUN POLITIKA husi Deputado CNRT, Natalino dos Santos
publicada por FORUM HAKSESUK @ 7:27 PM e-mail: fhaksesuk@gmail.com