HAKRIBI KORUPSAUN KOLUSAUN NEPOTISMU
Hapara korupsaun!, se O lakohi naukten sira goza...
KONTRA PENSAUN VITALISIA
“Lucia Lobato Tinan 5 hela iha Becora”

Thursday, February 10, 2011

Kombate korupsaun Tuir Modelu Christopher – Aderito no Carrascalao

Written by Julio Gil da Silva GuterresThursday, 10 February 2011 17:33

CJITL Opiniaun, Artigu tuir mai hakerek husi Julio Gil da Silva Guterres, opiniaun ne’e la reprezenta CJITL nia redasaun, responsavel ba konteidu ne’e hatodan ba autor artigu ne'e.

Iha mundo, liu – liu iha siklu 21 (Rua nulu resin ida) aktu kombate korupsaun nu'udar objektivu ida atu promove transparencia, akuntabilidade no boa governasaun.

Autor ou artigu na'in barak ona mak halo signifikasaun konaba korupsaun, no atu fo hanoin fila fali deit katak korupsaun mai husi liafuan ida corrumpere ou corruptio signifika katak buat dodok, fo'er, naoksaun no suborno ne'ebe autor prinsipal sira mak ofisiais publiku, funsionarius estado, no ema sira makaer ukun ou iha poder.

Nasaun ida nia sistema merkadoria sei la la'o, monopolio mak ejisti, oligopoli no distorsaun mak domina iha merkadu bainhira nasaun ida nia lideransa mesak nakonu ho kleptokrasia ou ho lian seluk ema bolu a government of tieves ou ho lian melayu dehan Pemerintahan para pencuri.

Iha Timor Leste, kombate korupsaun ejiste no maske Tinan 8 (Ualo) resin ona, Timor Leste ratifika konvensaun ONU kontra korupsaun maibe lei ba kombate korupsaun seidauk ejisti.

Maske nune'e, iha Timor Leste ejiste vontade individual ema balun ne'ebe iha komitmentu bo'ot hakarak kombate korupsaun ho kapasidade individual ne'ebe la hanesan. Ita temi deit, Christopher Henry Samson, Direitor LABEH – Lalenok Ba Ema Hotu, Mario Viegas Carrascalao, Eis Vice Primeiru Ministru Asuntu sosial, Aderito de Jesus Soares, Prezidente komisariu ba Komisaun Anti Korupsaun – KAK.

Hanesan ema ne'ebe servisu tinan 6 (ne'en) ona iha area investigasaun no servisu ona ho organizasaun anti korupsaun tinan 4 (ha'at) no atende ona formasaun investigasaun konaba korupsaun iha nasaun oin - oin, hau hakarak lori leitor sira ba ezamina indivu nain 3 (tolu) ne'ebe hau temi iha leten ba ita hotu atu konhece, liu – liu husi parte sira nia vontade atu kombate korupsaun iha Timor Leste.

Molok ita to'o iha ne'eba, hakarak fo lembra fali ita ba lansamentu rezultado peskiza konaba korupsaun iha mundo ne'ebe publika husi organizasaun mundial anti korupsi ho naran Transparency International ne'ebe halo nia lansamentu ikus iha loron 26 Outubro 2010 konaba corruption perceptions index result hatudu katak Timor Leste monu iha pozisaun 127 (kategoria korupsaun bo'ot) ho score 2. 5 (lista mean korupsaun). Husi peskiza internasional ida ne'e hatudu duni katak korupsaun iha Timor Leste ejiste.

Iha Timor Leste, Korupsaun sempre la'o hamutuk ho liafuan ida KOMBATE. Iha termu orijin katak, kombate ou Combat or fighting, is purposeful violent conflict intended to establish dominance over the opposition. Se ita halo tradusaun ruma karik, kombate ne'e hanesan meius luta ida n'ebe atu hadau poder ho maneira conflitu violensia, no iha sistema kombate laran, inimigu sempre inimigu nafatin to'o poder ou dominasaun ne'e hadau ona husi parte ida seluk (to win the battle, Enemy should remain enemy; *wikipedia) .

Ita lori teoria COMBAT ne'e konhece ema na'in tolu ne'ebe ema barak fo sarani hanesan East Timor Corruption Fighters, maske konsistensia luta seidauk firme.


Durante Primeiru governu ne'ebe kaer husi partidu Fretilin (mesak) ejiste ona opiniaun kombate korupsaun, no ejiste mos naran ida Christopher Henry Samson. Timor oan kulit metan ne'ebe nia pasaporte hadau hela iha Ministeriu Justica. Uluk liu hau hakarak atu dehan katak hau lakohi atu trai ou hau lakohi atu adora tanba uluk hau servisu ho nia, maibe hau bele konfirma Christopher ema Timor oan, tanba bainhira hau sei servisu ho nia, Eis Ministru Interior, Rogerio Tiago Lobato haruka polisia imigrasaun nain rua lori karta ida ho lian portugues, atu obriga Christopher bele asina katak Governu konhece deit Domingos Cristovao (Christopher nia naran sarani uluk molok ba angola) atu bele haruka Christopher sai husi Timor tanba naran ida Christopher Henry Samson ne'e governu la rekonhece hanesan Timor oan, maibe iha momentu ne'eba Christopher la asina.

Konkluzaun husi istoria ida leten ne'e atu dehan deit katak Christopher luta ba kombate korupsaun hanesan ema Timor oan, no ida ne'e diak tanba atu kombate buat ruma tenki iha espiritu nasionalismu, e hau fiar katak governu Fretilin iha momentu ne'eba konsiente duni katak Christopher ema Timor oan ida. Governu lakohi temi nia hanesan Timor oan tanba la bo'ot iha Timor no halo esteitmentu kontra aktu governu Fretilin.

Maibe tanba sa, bainhira iha Governu Fretilin, Christopher gosta koalia makas ou sai opozisaun ba governu hodi luta atu kombate korupsaun depois iha governu Aliansa Maioria Parlamentar – AMP ne'ebe lidera husi Kay Rala Xanana Gusmao, Christopher la hakilar ona hanesan uluk?

Karik (Apakah) governu AMP la halo korupsaun? Karik governu AMP rekonhece ona Christopher hanesan Timor oan ne'e mak nia lakohi hakilar ona ba korupsaun?

Hau fiar katak Christopher nia inimigu maka korupsaun, laos Fretilin no la'os mos AMP.

Iha kombate inimigu tenki inimigu nafatin, no korupsaun tenki inimigu nafatin, no buat ida ne'ebe hau nota tanba sa Christopher nonok mak barak iha lideransa governu AMP, tanba nia poder ida Whistle Blower (Tiup Peluit) ne'e Mario Carrascalao hadau tiha, nune'e publiku nota duni buat ida katak Christopher em vez de kontinua hakilar kontra korupsaun, maibe nia fila kombate Carrascalao, atu nune'e nia bele hetan fila fali poder Whistle Blower, nune'e bainhira Carrascalao tun husi nia kargu, Christopher sente katak nia kombate ona inimigu ida.

Maibe tuir lolos, Christopher halo sala bo'ot tanba COMBATE ne'e luta ida kolektivu, tatika kolektivu, tanba korupsaun: ne'e krimi sistematiku, presiza planu ne'ebe kolektivu no sistematiku mos, ida ne'e mak Christopher HALUHA.

Aderito de Jesus, mosu husi KAK, Aderito belun duni ba AMP, maibe Aderito la'os atu kombate AMP maibe atu kombate korupsaun, tanba ne'e Aderito nia inimigu mak korupsaun, Christopher nia inimigu mak korupsaun, Fretilin ho AMP mos nia inimigu korupsaun, povu Timor tomak mos nia inimigu korupsaun.

Aderito de Jesus dala barak hare fali nia pozisaun kombate korupsaun hanesan MANDATU ida katak EMA MAK HARUKA, tanba bainhira hare ida ne'e hanesan mandatu maka, bainhira tempu ne'e remata, komitmentu ne'e mos remata.

Christopher Samson labele hare fali LABEH hanesan ONG uniku ne'ebe bele la'o mesak atu transforma mentalidade sosiedade ida ne'ebe koruptu, maibe tenki hare LABEH hanesan ONG ne'ebe sei fraku no la sistematiku no laiha financeiru. Atu nune'e LABEH bele forte, sistematiku liu tan, financeiru naton no hetan rekonhecementu.

Labele uja modelu I DID IT MY WAY iha mundo kombate korupsaun nian, maibe tenki uja modelu LET US DO IT TOGETHER. Labele mos uja modelu NATO ou No Action Talk Only maibe tenki hahu ona adopta modelu UN ou Use Nationalism. ***

Fonte: www.cjitl.org
http://www.cjitl.org/cjitl-timor-ohin-loron/cjitl-opiniaun/88-kombate-korupsaun-tuir-modelu-christopher--aderito-no-carrascalao

No comments:

Post a Comment