HAKRIBI KORUPSAUN KOLUSAUN NEPOTISMU
Hapara korupsaun!, se O lakohi naukten sira goza...
KONTRA PENSAUN VITALISIA
“Lucia Lobato Tinan 5 hela iha Becora”

Monday, February 22, 2010

IVO VALENTE: FUNSIONAMENTU KOMISSAUN ANTI KORRUPSAUN

Husi: Ivo Valente

Perspectiva Legal-JuridicaIha Loron 1 fulan Fevereiro tinan 2010, nudar loron istoriku ba estabeleshimento instituisaun Estado foun, nebe ita konese ho naran “KAK”/Komisaun Anti Korrupsaun, iha Loron neba, Parlamento Nacional Timor Leste, halao plenaria extra-ordinaria, hodi hili komisariu komisaun Anti Korrupsaun ba dahuluk. Instituisaun ida nebe, sei tau matan ba lalaok krime korrupsaun.Liu husi nia plenaria dia 22 de Fevereiro 2010, Presidente Parlamento Nasional fo ona posse ba komisario Eleito, Dr.Aderito de Jesus nudar komisariu dahuluk ba komisaun anti korrupsaun Timor Leste nian.Komisaun Anti Korrupsaun, estabelese bazeia ba Lei No. 8/2009 de 15 de Julho, nebe ho nia Missaun principal maka atu (hare artigo 4 ho 5 husi Lei n.8 /2008 ) “ procede assaun prevensaun noo investigasaun criminal ba krime sira korupsaun nian, krime sira nebe preve ona iha ita nia kodigo penal “ (Dekreto Lei No. 19/2009 de 8 de Abril, liu-liu artigo sira 292 too 301 kodigo penal).Hakerek nain fiar, katak emar barak tebes (komunidade Timor-oan, Internasional ka sosiedade Sivil sira) tau hela sira nia espectativa /esperansa boot, ba komisaun ida nee, atu kontrola, monitoriza, no foti medidas prevensaun ka reprensaun ruma nebe adekuadu/Los, atu bele, hatudu kbiit professional ho koragem hodi halakon ka (pelu menus) hatun numero korrupsaun, nebe emar balun duun akontese, iha ita nia Let.Ba entidade sira tomak, esperansa bele iha, no ita hotu fiar katak so ho profesionalidade, koragem no apoiu vontade politika diak husi Estado maka bele lori suksesu ba servisu sira komisaun ida nee nian. Ne La signifika katak, apoiu sira nebe fo husi parte tomak bele garante ona servisu komisaun ida nee, maibe, barak liu depende mos ba efektividade, professionalismu noo imparcialidade husi komisaun rasik, tantu kbiit professional iha area direito, administrasaun publica, akuntabilidade publika, ekonomika, etc.

Komisaun persisa duni apoiu oin-oin atu bele funsiona ho professional, digno, hodi bele garante eradikasaun/halakon krime korrupsaun iha Timor Leste, noo liu-liu atu bele manan konfiansa/fiar husi parte hotu-hotu.Komissaun Anti korrupsaun, iha nia funsionamentu lor-loron, sei nessesita relasaun/kolaborasaun metin ho Instituisaun Estado relevante sira seluk, liu-liu kolaborasaun ho Procuradoria Geral da Republika,Komisaun Funsaun Publica, Komisaun ba Protesaun testamunha, Inspesaun Geral Estado, Provedoria Direitos Humanos noo Justisa, Policia Nacional Timor Leste (maske komisaun ne rasik, sei iha nia policia especial), Interpol, Gabinete Vice-Primeiro Ministro ba Assunto Administrasaun no Gestaun Estado nian, etc…

Iha nia funsionamento, barak liu maka sei vincula komisaun ida nee ho Procuradoria Geral da Republica, tamba hare ba nia artigo sira iha Lei No. 8/2009, liu-liu iha artigo 3) No. 2 ho 3 konaba Natureza komisaun nian, nebe preve katak komisaun nudar instituisaun nebe ho Estatuto orgaun Policia criminal espesializada, independente. Ho qualidade ida nee, komisaun aktua sob dirasaun husi Autoridade Judisiaria kompetente, tuir termo lei nian (nos termos da Lei).Iha artigo ne Legislador sira hatudu sintidu katak, komisaun nia funsaun, sei halao independente maibe sei aktua ho dirasaun husi Procuradoria Geral da Republica ka Tribunal ( nos termos da Lei,refere ba artigo 1 alinea b husi Decreto Lei No.13 / 2005 iha 1 de Dezembro, konaba se maka Autoridade Judisiaria/Maka Procurador ka Juiz sira).

Komisaun Anti Korrupsaun, iha nia la-laok servisu loron-loron nian, sei hetan mos apoiu husi Adjuntos sira,teknico sira (bele tekniku investigadores, konsultores iha areas oin-oin, hanesan Engenaria, akuntabilista, ekonomista, funsionario adminitrasaun, logistica, etc).
Emar professional sira, nebe servisu ba komisaun nee, sei iha dever oin-oin, atu assegura sira nia kbiit hodi lori suksesu ba servisu komisaun.Professional sira, sei servisu ho konfidensialidade/kaer metin Segredo, tuir artigo 14, 15, 16 alinea/numero 3,noo artigo 18, Lei numero 8 / 2009. wainhira viola dever ba konfidensialidade ida nee, sira sei iha responsabilidade penal tuir artigo 291 Codigo Penal,ho sansaun penal tama ba kadeia,bele husi tinan 1 ba too tinan 6, (Decreto Lei No.19/2009, de 8 de Abril), no sira mos bele konsidera viola artigo 74 husi codigo processo penal Timor Leste nian (Decreto Lei No.13 / 2005 iha 1 de Dezembro) konaba segredo de Justisa.Wanhira Komisaun halao inquerito criminal ruma hasoru emar balun ( nebe iha indisius ba krime korrupsaun nian ), nia sei iha garantia balun hodi halao sira nia knar professional ida nee, entre garantia balun maka preve ona iha artigo sira husi artigo 17 too artigo 27 husi Lei 8/2009. katak atu bele halao investigasaun nebe diak, komisariu ka emar nebe komisariu indika ( atu halao knar inquerito) sei iha mos direito balun nebe hanesan mos ho Policia Nacional Timor Leste hetan, exemplo, iha direito ba assesu livre, bele husu kolaborasaun ba autoridades policia, labele hetan sensura/interferencia wainhira troka korespondensia ruma.Komisaun iha kompetensia, atu bolu ka notifika emar ruma atu aprezenta-an ba instituiaun nee, nudar sasin ka hodi hetan informasaun adekuadu hodi deskobre krime, (hodi fo sira nia depoimento), emar sira nee, iha dever atu kolabora no fo informasaun Lolos ba komisaun, se La nune, emar sira nee, sei hetan resposabilidade criminal tuir termos artigo 19 Lei KAK nian, nebe Legislador refere mos ba sansaun iha Legislasaun penal noo prosesual penal. Iha situasaun artigo 19 nee, komisaun iha dever atu aplika normas sira iha artigo ruma husi kodigo penal Timor Leste nian, hanesan artigo 300. ( konaba rekuza atu koopera).

Atu hetan provas nebe diak,kredivel noo bele favorese inquerito ba krime korrupsaun, testemunha sira ka emar ruma nebe fo informasaun bele hetan protesaun especial (direito nebe komisario bele rekere ba komisaun protesaun testamunha nian), ho protesaun especial atu garante seguransa testemunha nian, tuir artigo 22 husi Lei KAK, iha norma ida nee, Legislador pretende Lori komisaun ida nee, atu mos refere ka aplika Lei No.02/2009 de 17 de Fevereiro, konaba Protesaun Testemunha sira nian. Buat nebe tuir konesimentu hakerek nain, too ohin Loron ita nia Estado seidauk hari komisaun especial ida ba protesaun ba testemunha sira.

Atu mos, komissaun Anti Korrupaun nee funsiona ho diak, noo sasin/ testemunha sira bele iha koragem atu fo sira nia testemunho/sasin, Estado liu husi Lei ba protesaun Testamunha, tenke iha kbiit nebe biban hodi hari lalaiss komisaun ba protesaun testemunha nian. ( tamba Lei protesaun ba testamunha nebe refere, deskreve/regula ona, oinsa medidas protesaun ba identidade testamunha ka ba sira nia familia no sira nian riku soin), iha situasaun Timor Leste, hakerek nain sugere ba Ministerio de Justisa atu ho biban, hari komisaun protesaun ba testamunha, hodi akompanha servisu KAK, nomos serviu Tribunal ka Ministerio Publico wainhira persiza.KAK, nudar instituisaun nebe iha estatuto hanesan Policia Nacional Timor Leste (hare art, 3 n.2 Lei 8/2009), iha nia kompetencia balun nebe sei beneficia servisu professional komisaun nian, ( hare kompetencia especial balun konaba poder jeral Policia-iha artigo sira 52 too 57 iha codigo processo penal). hanesan mos, kbiit ka kompetencia atu halao, Buska, revista no apreensaun urgente.Iha situasaun urgente KAK sei La persiza hetan mandadu judicial atu halo buska, revista no apreensaun, maibe kompetencia ida nee, laos kbiit principal, KAK em prinsipio tenki husu mandadu judicial ba Tribunal liu husi Ministerio Publico, ( hare art.172 n. 1, ho nia espesaun iha numero 2 codigo processo penal) wainhira halao buska,revista ka apreensaun urgente, liu tiha aktus sira nee, KAK tenke fo hatene kedas ba juiz kompetente, atu hetan validasaun. ( se la halo nunee, aktus sira KAK nian, sei konsidera Nulo / ka konsidera La vale nudar meios de prova).

Buska, revista no apreensaun urgente sei bele halao deit iha situasaun nebe determina katak, iha duni krime nebe halao iha situasaun flagrante delitu ( krime hetan /kaer ho liman ), konseito legal konaba flagrante delitu preve iha artigo “219“ codigo processo penal,noo so bele halo ba krime sira nebe punivel/sei kastigu ho pena prizaun/tama kadeia, nomos wainhira ita suspeita katak material krime nian subar hela iha fatin neba, noo, se demora atu hetan autorizaaun bele fo fatin /oportunidade ba ema ruma atu altera, muda ba fatin seluk ka halakon tiha material refere, ka bele hamosu perigu ba ema ka sasan nia seguransa.

Situasaun nebe refere Labele aplika ba buska domisiliaria (buska iha ema nia uma privada ) tamba uma privada tuir kontestu legal, rezerva hela kondisaun especial ida tuir artigo 37 numero 3, konstituisaun RDTL, hamutuk ho artigo 56 No.4 nomos artigo 170, 171 no. 2 codigo ba processo penal nian.Knar seluk KAK nian maka, wainhira persiza duni atu deskobre krime korrupsaun no karik atu evita /hadok perigu seluk ruma hasoru testemunha ka emar nebe fo informasaun konaba krime nee, iha ona indisius forte, nebe bele duni suspeita katak emar ruma/sira utiliza meios komunikasaun atu fasilita krime korrupsaun ka perturba processo inquerito, KAK bele konsidera emar sira nee, nudar mos agente krime nian (hare artigo 29 too 32 codigo penal Timor Leste) bele konsidera sira nudar cumplicidade,autoria,co-autor,instigador, nune KAK iha kompetencia atu rekere ba Tribunal (liu husi Ministerio Publico) hodi halao Eskuta telefonika.Iha situasaun ida nee, KAK iha dever atu observa presupostu sira nebe deskreve ona iha artigo 177 too 180 codigo processo penal, medidas nebe komisaun tenke tuir maka, so ho autorizasaun husi Juiz (mandadu judicial) maka KAK bele loke intersepsaun no gravasaun ba konversa ka komunikasaun telefonika, hodi atu deskobre verdade/informasaun los konaba, situasaun ruma nebe iha indikasaun katak, emar sira nebe suspeita atu ka komete dadaun krime ruma nebe bele hetan punisaun /kastigu tama prizaun as liu tinan tolu (3), ka krime ba injuria (ohin loron ita nia codigo penal La preve ona injuria nudar krime (iha Timor Leste konsidera nudar processo sivil ), ameasa, koasaun,devasa ba vida privada, perturbasaun ba paz no sosegu.
Eskuta telefonika ida nee, sei nulo wainhira halao la tuir presupostu artigo 177 codigo proceso penal. (hare artigo : 177 no.3 CP),Tamba mos komunikasaun nudar direito fundamental emar ida-idak nian nebe garante nia konfidensialidade tuir artigo 12 iha konvensaun direito emar nian, no artigo 37, No 1 konstituisaun RDTL.Komisaun Anti Korrupsaun wainhira remata nia investigasaun criminal, sei hatama relatorio final ba Ministerio Publico, tuir legislasaun penal haruka,tamba so Ministerio Publico maka nudar titular ba assaun penal (artigu 132 No.1 husi Konstituisaun RDTL nian,noo artigo 48 No.1, husi codigo proceso penal Timor Leste), ho nune, norma ida nee, aplika ba komisaun Anti Korrupsaun, liu-liu regime legal poder Policia tuir artigo 52 iha kodigo prosesu penal, nebe KAK iha dever remete/hatama nia relatorio ba Ministerio Publico hodi apresia, atu nunee Ministerio Publico,tuir nia kompetencia artigo 48 alinea d,bele determina halo akuzasaun tuir kompetencia iha art.236 no.1 ka halo arquivamento, tuir kompetencia nebe hetan husi art.235 no.1, hotu-hotu iha codigo processo penal Timor Leste.

Bazeia ba prespectiva iha leten, nudar sidadaun, ita hotu iha dever atu fo apoiu tomak ba suksesu servisu komisaun foun ida nee, atu bele lori nasaun RDTL ba paiz nebe Livre husi krime korrupsaun !Espectativa no kritikas nudar dalan ida atu motiva emar hotu-hotu atu servisu ho professionalidade.Nudar sidadaun, hakerek nain mos fo hanoin ba leitores no emar hotu-hotu, katak ita nian konstituisaun rezerva hela direito fundamental, emar hotu-hotu nia naran diak, emar nian dignidade, reputasaun, defesa ba emar idak-idak nia imagem, noo rezerva ba idak-idak nia vida privada noo familiar ( tuir artigo 12 konvensaun Direito Emar nian no artigo 36 husi konstituisaun RDTL), nomos norma seluk, maka DEVER/OBRIGASAUN emar idak-idak nian atu La duun salah emar seluk ida wainhira Tribunal seidauk hakotu ho sentence ka akordaun ruma ( nebe transitado em julgado ),hasoru emar ida katak nia salah duni komete aktu krime ida /ruma, ho nune, ita hotu iha dever atu respeita noo iha obrigasaun atu tane as konvensaun direito emar nian, liu-liu artigo 11, noo artigo 34 numero 1 husi ita nia konsitituisaun rasik.

Karik,wainhira ita La assegura artigo ka normas internasional noo nasional sira nebe refere ona iha leten (nebe ita adopta), maske ohin loron ita Laiha responsabilidade penal ba krime defamasaun, maibe nudar sidadaun sivil, ita hotu-hotu iha nafatin responsabilidade, noo vinculado nafatin ho sansaun sivil nebe aplikavel tuir codigo sivil Indonesia nian nebe sei vigora iha Timor Leste, liu-liu iha nia artgo 1372 codigo civil, katak: “alegasaun sivil konaba defamasaun,iha objectivo atu hetan indemnizasaun ba prejuizu no hadia fila fali dignidade noo naran diak “. Katak, direito ida nee, preve nia processo atu halao reklamasaun durante tinan ida (1), hahu emar ne hetan defamasaun ka hetan konesimentu ba defamasaun hasoru nia, hare artigo 1380 codigo sivil aplikaveel. (ref. La-hanesan ho processo penal, nebe refere denuncia husi vitima ka lezadu ba krime semi publico durante fulan 6 hahu husi konesimento ba crime).Ho nun’e, wainhira komisaun anti korrrupsaun hahu halao inquerito ba emar ruma, mai ita hotu hadok- an, husi duun ( matak ) malu, katak emar ruma salah ona, mai ita respeita nafatin emar se deit maka hetan processo iha KAK ! se La nune, ita sei La sai emar nebe konese no respeita emar seluk nia direito, ita hotu iha dever atu assegura direito nebe iha, ho equelibrio !...Mai ..Ita hein ! ! !

Hakerek nain ¦ Ivo Valente ¦ Observador Justisa ¦

Hela iha Dili.
Fonte: FORUM-HAKSESUK, domingo, 21 de Fevereiro de 2010

No comments:

Post a Comment