HAKRIBI KORUPSAUN KOLUSAUN NEPOTISMU
Hapara korupsaun!, se O lakohi naukten sira goza...
KONTRA PENSAUN VITALISIA
“Lucia Lobato Tinan 5 hela iha Becora”

Tuesday, February 23, 2010

Komissario Aderito de Jersus Soares: Intervensaun badak ba Parlamentu Nasional Iha okaziaun tomada de pose hanesan Comisariu Comisaun Anti Corrupsaun

Intervensaun badak ba Parlamentu Nasional Iha okaziaun tomada de posse hanesan
Comisariu Comisaun Anti Corrupsaun Timor Leste

Excelentísimu Presidenti Parlamento Nasional
Excelentísimu Primeiro Ministro ho Membru Governu tomak
Excelentísimu Senhor no Senhora Vise Presidenti Parlamento Nasional

Distintus deputadus/as
Reverendísimu Bispo Diosesa Dili no Baucau
Reprezentante Espesiál Sekretáriu Jerál Nasoens Unidas
Excelentísimu Representante Corpo Diplomatico sira

Distintus Convidados

Povu Timor-Leste tomak mak hau hakruk ba,

Dader diak ida ne’e hanesan momento istóriku ida ba nasaun Timor-Leste ne’ebé liu husi povu nia representante iha Uma-Fukun ida ne’e fó pose ba ha’u ata hanesan Primeiro Comisario ba Comisaun Anti Corupsaun (CAC).

Uluk nanain hau hakarak lóuva Parlamento Nasional ne’ebé konsege hala’o exercísiu demokratiku bót ida liu hosi debate kandidatura ba Comisãrio Comisão Anti-Corrupçao nian, ida ne’e hanesan parte importante ida husi haburas ita nia demokrasia ne’ebé sei kosok oan hela.

Ha’u hakarak lóuva Primeiro Ministro Sua excelénsia Sn. Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé ho nia esforsu tomak i ho korajen no dedikasaun bót konsege koalia no koorderna ho Chéfi Bancada hotu iha Uma-Fukun ida ne’e wainhira ita bót sira diskute konaba candidatura Comisario CAC nian.

Ita barak akompanha debate konaba Lei CAC nian desde inísiu hahú tinan rua kotuk ba to’o nia adopsaun iha Uma Fukun ida ne’e iha tinan kotuk. Kapaas tebes wainhira debate konaba candidatura CAC nian, ne’ebe dada ita barak nia atensaun, enerjía, matenek, emosaun nomos maturidade wanhira ita bót sira debate iha uma fukun ida ne’e.

Klaro, ha’u nia aan sai hanesan figura sentral iha debate hirak ne’e. Ha’u simu fiar ne’ebé mak ita bót sira fó mai ha’u. Fiar ida ne’e hanesan honra mos responsabilidade bot ida mai hau.

Ba maluk sira ne’ebé dúvida mai ha’u nia kandidatura, ha’u mós fó agredesimentu bót ba desafius neebé ita bót sira hato’o desde debate inisiu konaba kandidatura comisario CAC. Desafiu sira ne’e hotu ha’u simu demokrátikamente hodi bele sai insentívu bot ida mai ha’u nia aan hanesan Comisario, nomós ba CAC hanesan instituisaun foun ida.

Ha’u mos hakarak lóuva ha’u nia belun diak nain rua, Dr. Sebastiao Dias Ximenes no Dr. Ivo Valenti, ne’ebé mak kompete demokratikamente ho ha’u iha uma fukun ida ne’e iha semana hira liu-ba..

Ha’u sei loke aan atu koalia ho ita bót sira hotu hodi aprende husi ita bót sira nia matenek nomós esperiénsia, nune’e bele fó vantajen bót liu ba instituisaun foun ida ne’e. Ne’e mak prinsipiu republikanismu ne’ebé mak ita hotu hakarak hari’i. Prinsipiu politiku republikanismu nia sentidu mak laiha dominasaun, entre entidades sira hotu iha nasaun demokratiku ida. Politik republikanismu moderna, fó importansia ba koordenasaun, kolaborasaun no partipasaun ema hotu nian iha área públiku.

Debate konaba CAC hamosu spektrum rua. Iha parte ida, ita barak fiar ho espektativa aas, katak CAC sei bele ‘hapara’ KKN iha tempu badak. Balun hanoin katak wainhira CAC hamrik, CAC sei hahú kedas ho investigasaun ba aktus corrupçao i sei manda ba Ministeriu Públiko hodi hahú prosesa kedas. Iha parte seluk, balun krítika katak CAC hanesan deit ‘kurtina’ ida husi governu. Perspektivas rua ne’e iha nia rasasíno rasik.

Maibe, ha’u hakarak hateten katak perspektivas rua ne’e iha tendensia ida atu hare’e deit ba kurtu prazu ou tempu badak. Tendensia ida ne’e sai hanesan dezafius bót ida ba Comisaun Anti Corupsaun iha nasaun bar-barak.

Wainhira ita ko’alia konaba combate KKN, meius oin-oin mak ita tenke aplika. Losduni, laiha dúvidas katak públiku hakarak hare’e lalais, kazu hira mak CAC sei investiga ho klean hodi nune’e bele fó konfiansa ba Ministeriu Públiku atu bele prosesa lalais iha tribunal. Ba ida ne’e, hanesan Comisario CAC, hau hakarak hateten katak CAC sei análiza dokumentus sira ne’ebe’ mak iha ona. Atu hala’o funsaun ida ne’e, CAC sei halo koórdensaun ho entidades sira nebeé mak hala’o funsaun investigasaun ba kazu corupsaun durante ne’e. CAC mós sei simu fali keisa foun sira ne’ebe mak públiku atu hato’o iha tempu oin mai.

Maibe, ha’u mós hakarak bolu ita hotu nia atensaun, wainhira ita koalia konaba meius atu kombate KKN. Investigasaun criminal ne’e dalan ida deit. Ida ne’e, kna’ar ida deit tuir lei KAK nian. Kna’ar ida fali mak KAK tenkeser desenvolve asaun preventivu hodi bele kombate KKN hanesan hateten iha artigu 4 no 5 Lei CAC nian. Neduni, wainhira koalia konaba kombate KKN tenkeser desenvolve planu stratéjiku ida mak kompreensivu nebe’e inklui aspetus bót rua ne’e: Asaun preventivu nomos investigasaun criminal.

Losduni, atu halao misaun bot rua ne’e, primeiru pasu ba ha’u hanesan Comisario, hahú ohin loron ha’u sei fó enerjia tomak atu estabelese escritorio CAC nian hodi dezenha CAC nia strutura, nune’e bele hahú ho rekrutamentu ba staff iha tempu badak.

Nun’e iha semana rua laran ne’e, hau sei konsulta ho entidades sira nebe’e mak hare’e konaba asuntu corupsaun no boa governasaun nian. Hau sei konsulta mos ho hau nia belun sociedades civil sira nebe’e mak hare’e konaba asuntus hirak ne’e. Hodi nune’e, CAC sei bele elabora planu estratéjiku ida ba kurtu praju nomos ba tinan hat nian.

Hanesan Comisario CAC, hau kompriende públiku nia espetativa aas ba papel CAC nian. La sala, atu ita ema iha espetativa aas iha ita nia moris laran. Maibe espetativa a’as ne’e tenkeser mos akompanha ho planu ida mak klaru i aplikavel.

Ita hotu hatene katak durante ne’e keisas barak konaba KKN mak tama ona iha Ministériu Públiku, maibé la konsege prosesa. Balun fó rasaun katak ladun iha evidensia forte konaba keisas sira ne’e. Balun fali fó rasaun katak Ministeriu Públiku laiha rekursu naton atu prosesa kasu sira ne’e.

Ita tenke onestu, katak iha Timor-Leste ne’e, ita toman liu ho kultura oral, la’os hakerek ou escritu. Ida ne’e desafiu ba CAC atu forma ekipa investigativu ida mak forte, profesional no kredibel. Tanba wainhira ita koalia konaba investigasaun kriminal, liu-liu iha aspetu corupsaun nian, iha nia regras metin. La’os hanesan ita konta istória ba malu ka ita lekaar rumor iha sociedade ida nia let. Ida ne’e desafiu bót ba CAC atu buka halo kordenasaun diak ho entidades sira seluk nune’e bele halo investigasaun klean konaba asuntu korupsaun.

Sua. Excelensia Señor Presidente Parlamentu Nasionál

Peskiza barak hatudu malorek katak KKN hamenus konfiansa ba estadu, tan orgaun soberanu sira la konsege hala’o sira nia kna’ar hodi bele sérvi povu. Korupsaun hapara desenvolvimentu; desenvolvimentu ne’ebé ha’u advocasia ba mak desenvolvementu ida ne’ebé bele respeitu prinsipiu igualidade; desenvolvementu ida ne’e mak ho oin umanu nian (development with human face). Laos desenvolvimentu ida nebe’e habokur deit grupo ki’ik ida.

Esperiensia iha fatin barak hatudu mai ita katak servisu CAC atu susesu depende ba fatóres barak : hanesan vontade polítiku husi governu, rekursu humanu no finaceiro adekuadu, ekipa ida mak profesional no kredivel, nomós suporta husi públiku atu kombate korupsaun.

Nune’e, ha’u fiar katak ba ita TL, los ona katak ita iha CAC, maibe ha’u hakarak apelu katak esforsu atu kombate KKN tenkeser sai hanesan ‘movimentu nasional’ ida.

CAC hanesan organizasaun ida mak hamrik iha oin, maibe tenkeser mós hamosu ‘self-regulation’ husi orgaun hotu-hotu atu kombate KKN. Movimento Nasional kombate korupsaun ne’e tenkeser hahú husi aldeia, suku, distrito, mai to’o nivel nasional. Tenke hahú programa consiensializasaun husi eskola primaria mai to’o universitario sira.

Señor Presidente,

Hau sei la koalia espesífiku liu konaba asaun nebe’e mak CAC sei halo. Maibe hakarak uza oportunidade ida ne’e hodi hateten ba públiku katak iha tempu badak, CAC sei konsentra tebes ba hari instituisaun ida ne’e, liu husi rekrutamentu ba staff sira nomós sei tur hamutuk hodi halo planu stratejiku ida ba tinan hat nian. CAC sei informa ba públiku konaba oinsa lala’ok CAC nian kada fulan tolu-tolu.

Ha’u le’e notisias katak ONG balun hakarak availia ona CAC nia servisu iha loron 100 ba dala uluk. Ha’u simu hanesan desafiu ida, maibe ha’u fiar katak ita bot sira mós iha komprensaun no konhesementu bót konaba oinsa ita hari’i instituisaun ida husi ‘zero’.

Ha’u hakarak taka ha’u nia intervensaun badak ida ne’e ho anedota ida hanesan tuir mai ne’e. Tinan hira kotuk ba ha’u partisipa iha diskusaun ida konaba ‘hari’i dame no demokrasia’. Orador ida halo komparasaun entre nasaun tolu; ha’u temi deit nasaun ne’e nia naran mak nasaun A, nasaun B, ho nasaun C. Nia hateten nune’e, iha nasaun A, korupsaun akontese iha meja okos’ ; iha nasaun B korupsaun akontese iha meja leten ; maibe iha nasaun C korupsaun inklui meja ne’e rasik’.

Maluk sira hotu, ha’u fiar i konta ho ita hotu nia kolaborasaun iha spiritu no étika republikanismu nian, ho vontade politik di’ak, ita sei bele prevene Timor-Leste atu la monu ba kategoria nasaun A, B ka C hanesan ha’u hateten iha leten.

Ikus liu, ho hakraik a’an, hau simu responsabilidade bót ida ne’e, no hodi lolo liman ba malu iha kontestu ‘networked of governance’ (rede governasaun), ita bele ‘kombate korupsaun iha Timor-Leste.

Obrigado barak,

Hato’o iha Parlamento Nasional, 22 de Fevereiru de 2010

Komissario KAK -Adérito de Jesus Soares

No comments:

Post a Comment