HAKRIBI KORUPSAUN KOLUSAUN NEPOTISMU
Hapara korupsaun!, se O lakohi naukten sira goza...
KONTRA PENSAUN VITALISIA
“Lucia Lobato Tinan 5 hela iha Becora”

Friday, April 8, 2011

Kazu Vice PM ‘Nakonu’, Ho Tendensia Politika

DILI–Bloku Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) konsidera, kazu Vice Primeiru Ministru, Jose Luis Guterres nakonu ho tendensia politika ho forma politizasaun ba aktus nebee akuza hasoru membru governu nee. Tamba nee, deputadu husi bloku AMP husu ba Tribunal Rekursu atu uza kompetensia tomak hodi haree tuir lalaok Ministeriu Publiku nian.

Tuir Deputadu Aderito Hugo da Costa husi Bankada CNRT, deputadu sira uza tipu rezolusaun atu ekspresa sira nia lamentasoens, tanba haree praktika balun husi Ministeriu Publiku hatudu sinal politizasaun.

Aderito hanoin, bazea ba faktus no evidensia, loloos laos Vice PM mesak mak ba hatan iha tribunal. Iha tan autor seluk nebee involve hotu iha laran, maibe Ministeriu Publiku iha ninia prosesamentu abandona tiha.

“Autor sira nee laiha prosesamentu, Ministeriu Publiku abandona tiha deit, la tau konsiderasaun, avansa liu fali Senhor Jose Luis Guterres. Ida nee maka ami hare hanesan praktika iha aktus ida ke ho intensaun politiku ka politizasaun ba aktus ida nee. Tanba nee maka tuir regras mos Parlamentu liu husi deputadus sira, husu ba Tribunal Rekursu atu halo tuir nia kompetensia hodi atu haree lalaok Ministeriu Publiku ninian,” hatete Aderito ba STL iha PN, Kinta (7/4).

Aderito rekoinese Prokuradoria Jeral Republika mak kaer prosesu kazu ida nee, no deputadu sira sei la tama ba laran. Maibe konsidera ba pratika nebee iha tendensia politizasaun, PN haruka ona karta ida ba Ministeriu Publiku hodi fo hatene kestaun nee.

“Ita la kondena ema, maibe hare katak nee laos deit deputadu sira, maibe observasaun publiku ninian mos iha lametasoens barak. Tanba iha evidensia forte tebes katak aktus barak nebee Ministeriu Publiku labele abandona hela,” tenik Aderito.

Nia rasik pesimista ho kredibilidade justisa, wainhira aktus Ministeriu Publiku nian laiha mudansa.

“Ida nee maka problema ba ami no mos ba publiku. Problema ba ita maka nee, see aktus Ministeriu Publiku nian lao nafatin hanesan nee, ho tendensia politika nafatin, kredibilidade justisa nee maka ema kestiona. Agora kredibilidade justisa ema kestiona nee la diak, desizaun justisa nian lao ho kredibilidade ho dignidade para ema bele respeita,” Aderito dehan.

Xefe Bankada CNRT nee haree katak Ministeriu Publiku hatudu hela diskontendementu no hatudu hala indikasaun politizasaun nebee loloos labele. Kritika ba Ministeriu Publiku laos ho intensaun atu hanorin malu, maibe atu kontrola malu, atu kurije malu, laos atu hatun malu.

Entretantu ba asuntu nebee hanesan, Deputadu Adriano do Nascimento husi PD mos esklarese kona ba suspensaun imparsial Vice PM nian, nebee Parlamentu Nasional aprova tiha ona.

“Hau hakarak hatete, tanba sa mak ami tau iha rezolusaun suspensaun imparsial katak loron ida ba hatan ih tribunal no remata julgamentu, fila mai halao funsionamentu hanesan Vice PM nafatin. Id nee tanba Timor-Leste seidauk iha lei konaba suspensaun, Timor-Leste seidauk iha lei konaba atu hasai imunidade, maske iha konstituisaun hatete,” dehan Adriano.

Xefi Bankada PD nee mos esplika tan katak rezolusaun ka politika ida Parlamentu halo nee tanba orgaun ida tribunal ka justisa nia hahalok lao la loos ona, liu-liu Prokuradoria Jeral Republika. Primeiru, see halo komparasaun ho kazu Vice PM Jose Luis ninian, iha neba Doutora Adalgiza maka asina, Doutor João Camara halo proposta no CC ba Jose Luis Guterres. Iha surat nee mos hatete katak atas instruksi Perdana Menteri Dr Jose Ramos Horta liu husi embaixador New York, Nelson, maka Sekretariu Jeral propoin ba Vice Ministra atu haruka ba.

“Problema mak nee, tanba sa ema sira nee la kona, nusa ida aprova nee la proses, ida nebee propoin maka kona, ida seluk nee maka hetan fali julgamentu. Tanba nee maka ami hare katak Prokuradoria Jeral Republika nee tribunal tenki haree tanba la duun loos ona,” tenik Adriano.

Adriano hanoin, kazu Vice PM Jose Luis Guterres nee klaramente nee tendensia politika. Needuni iha proposta rezolusaun nee hakarak hadia sistema. Proposta rezolusaun nee la tau ema nia naran, la temi prokurador see, maibe sira hakarak haree sistema hotu.

“See temi prokurador 1 ka 2 nee PN julga ema ona. PN la bele temi prokurador ida nee halo sala no ida nebaa halo sala, tanba PN laos tribunal. PN hatete katak instituisaun PGR nee lao la duun los ona. Agora depende prokurador nebe maka halo buat nee, konformi tribunal maka haree,” afirma Adriano.

Adriano dehan, hanesan Xefi Bankada nia louva tebes inisiativa Fretilin nian nebee lori elementus rasik nebee ukun governu AMP nian atu ba justisa nebee halo korupsaun ka KKN.

“Hau hanoin buat diak ida AMP tenki banati tuir so ke kebetulan eis membru Fretilin nian nee mai hamutuk ho AMP hanesan Vice PM, mais laos prosesu Vice PM tanba Vice PM AMP nain seidauk halo buat ruma,” Adriano dehan.

Nunee mos Deputadu Natalino dos Santos husu ba tribunal atu halo inkeritu ho investigasaun ba PGR relasiona ho kazu Vice PM Jose Luis Guterres. Tanba ktuir sira nia haree, akontese injustisa boot nebee PGR halo. Autor-autor prinsipal sira nebee asina kontratu no ema sira nebee selu osan nee disklui ka hasai tiha fali nudar akuzador, no ema nebee haree la lolos maka sai fali arguidu.

Tanba nee nia husu ba tribunal supremu justisa tanba atu halo investigasaun tuir alinea 3 artigu 42 estatutu majistratura katak so supremu tribunal maka halo inkeritu ba PGR, entaun rezolusaun halo atu tau justisa.

“PN hakarak husu rezolusaun ida nee para prevene ba oin justisa nee la bele sai fali hanesan palku politiku para atu politiza. Instituisaun PGR tenki sai hanesan instituisaun ida nebee garanti justisa no defende dereitu estadu ida nian, tuir konstituisaun fo ba sira,” hatete Natalino.

Husi Bankada Fretilin, Aniceto Guterres komenta katak iha momentu nee PGR seidauk Ana Pessoa ida. Prokurador investiga tiha kazu nee, tanba iha evedensia forti entaun prokudor inkaminha ba Ministeriu Publiku hodi prosesa.

“Nee vingansa halo nusa, see ita hot-hotu liu-liu AMP sira dehan atu kombante korupsaun nauk 5 cen mos sai tenki ba kadeia, nee komitmentu ita hotu ninian. Entaun ami hetan indisiu sira hanesan nee ami halo keixa. Bankada Fretilin maka halo keixa, sei hanesan nee kona ita nebe ita halo vingansa politika. Nee hanesan buat ida nebee buka aranja razaun karik laiha prova tribunal absolve, nee buat seluk, maibe iha prosesu nee hanesan ne’e,” Aniceto argumenta.

See dehan korupsaun, katak Aniceto, laos tanba nia Jose Luis Guterres, maibe durante nee sira mos foti kestaun korupsaun see-see nian deit mos tanba prinsipiu estadu dereitu no lei nee ba ema hotu.

Aniceto hatutan, laiha problema kuandu AMP sira halo karta ba PR hodi husu PGR Ana Pessoa Pinto rezigna aan. Uluk, katak Aniceto, AMP sira maka husu Ana Pessoa nee atu sai PGR, laos Fretilin.

“Hau koalia bei-beik iha nee, Partidu Fretilin nem koinesementu, nee aseitasaun privadu ninian rasik atu asume kargu ida nee. Agora antes aseita nee, sira koalia nee, problema sira nian. Tanba tuir lei PGR nee lei MP ninian hatete katak PGR nee nomiadu husi PR maibe bazeia ba proposta nebee mai husi governu, see hanesan nee, Fretilin laiha buat ida iha prosesu nee, hanesan hau dehan nem konsulta ho partidu,” Aniceto esplika. Jay

Fonte: STL
http://www.suara-timor-lorosae.com/berita-3868-kazu-vice-pm-%E2%80%98nakonu%E2%80%99-ho-tendensia-politika-.html

Friday, March 18, 2011

KAK Halo Introdusaun Especial Peskiza

Josefa Parada - Sesta, 18 Marsu 2011

DILI–Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK) Aderito de Jesus ho nia staf nain 12, Sabadu (12/3) halao introdusaun espesial ba planu peskiza korupsaun iha rai laran.
Liu husi komunikadu imprensa Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Aderito de Jesus, hatete KAK planea ona atu hahu halao peskiza iha fulan Setembru ka Outubru tinan ne’e.

Rezultadu peskiza korupsaun 2011 nian sei publiku iha 9 fulan Dezembru, aserta ho komemorasaun loron internasional Anti korupsaun.

KAK katak eis Deputadu Fretilin primeiru lejislatif nee sei focus ba peskiza korupsaun iha Timor Leste durante tinan tolu nia laran. Rezultadu husi peskiza korupsaun hirak nee sei fo sai ba publiku.

Introdusaun ne’ebe mak halao iha sabadu (12/3), katak Aderito, koalia kona ba rezultadu peskiza ne’ebe mak halao iha nasaun sira seluk, korupsaun ne’ebe mosu liu-liu iha aten deimentu publiku sei halo analiza sientifiku ba institusaun sira ne’ebe mak vulneravel ba korupaun husi peritus Internasional sira.

Peskiza ne’ebe halao husi KAK iha introdusaun espesial hetan apoiu finanseiru husi USAID atu bele realize ba konsultor sira. “Ami sei halo peskiza ida ne’e pelumenus durante tinan tolu nia laran, ami mos sei halo selesaun no sei hili opsaun ida ne’ebe maka bele ajuda ami no merese duni ba ami, hodi foka ba ami nia estratejiku kombate korupsaun,” dehan Aderito.

Entretantu deputadu Joa quim Amaral, bankada Fretilin husu governu atu haforsa no habiit orgaun estadu nian hodi kombate korupsaun iha rai laran. “Hau husu ba governu atu haforsa orgaun nebe iha atu halao nia knar kombate korup saun. Numeru korupsaun tuir estimasaun oras nee aas tebes, nee duni tenke fo kbiit no kom petensia ba orgaun nebe iha hodi kombate korupsaun iha rai laran.

Estabelesementu orgaun korupsaun hanesan KAK ho PDHJ, katak Joaquim labele sai kuadru deit, maibe tenke iha kbiit ou nehan hodi tata koruptor sira, bainhira kriasaun orgaun hirak nee hanesan kurtina hodi infeita governu, korupsaun sei buras ba bebeik. Osan povu nian laos uza hodi dezenvolve rai nee ba oin, maibe aproveita frakeza nebe iha hodi hariku aan.

Iha fatin hanesan deputadu Vital do Santos, bankada PD hatete, korupsaun iha nasaun ne’e sei buras ba bebeik, tentativas atu redus no hapara korupsaun sei hetan obstakulu bo’ot, kualker se deit hanoin atu luta hasoru korupsaun sei la hetan fatin iha governasaun nia laran. “Nebe kombate korupsaun sei sai hanesan mehi deit, durante laiha vontadi diak husi lideransa sira atu kombate,” tenik Vital.

Nune’e mos direitor Asosiasaun HAK Rui Viana hatete, korupsaun hanesan moras ida nebe tenke kombate. Maibe durante nee prevensaun korupsaun hanesan esforsu internalmente iha instituisaun nia laran hodi taka dalan ba esforsu kombate korupsaun. Lia

STL

Thursday, March 17, 2011

PM Xanana Gusmão “Governu Kompremete An Kombate Korupsaun”

Jornal Nacional Diário - Kuarta, 16 Marsu 2011

Dili - “Primeiru Ministru Xanana Gusmão afirma, Governu ne’ebe nia lidera kompremete an kombate korupsaun, tamba ne’e, Governu ne’e nakloke ba Publiku tomak.PM Xanana Gusmão koalia ida ne’e iha serimonia lansamentu Portal Transparansia Timor Leste ne’ebe hala’o husi Ministeriu Finansas,Tersa (15/3) iha Centru Convenção Dili, eis Merkado Lama.

“Governu ne’ebe hau kaer hakarak komprete an atu kombate korupsaun iha Governu no iha administrasaun publika nia laran,” koalia PM Xanana.

PM Xanana koalia, buat hotu-hotu ne’ebe bele kaer nudar mekanismu atu gasta osan povu nian ho diak, ida ne’e hotu mak esplika katak, Portal transparansia ninian nudar uma das medidas, salah satu mos.

“Medidas hotu ne’ebe ita monta, it abele temi dehan, objetivu hakarak kombate korupsaun, i ida ne’e bele enkoraza partisipasaun povu iha desizoens politikas no ejekuzoens desizaun sira ne’e, kria mekanismu transparansia ne’ebe diak no ativa sistema ne’ebe hotu-hotu bele hare,” koalia PM Xanana.

Chefe Governu ne’e hateten, komprimisiu ne’ebe hotu-hotu hakarak haloba nia rain no povu maka, hahu dadauk transparansia.

“Se ita hakarak atu dezenvolve ita nia rai ho osan ne’ebe barak teb-tebes, miloens ba miloens dollar, entaun ita presiza hahu ho buatsira ne’ebe ita hakarak hahu dadaun ne’e maka transparansia.

Ne’e duni pratika desde inisiu mandate Governu ida ne’e ninia ho debate ne’ebe aprofundadus tebes konaba orsamentu Estadu, ne’ebe povu tomaka kompanha, ne’e pratika transparansia ida, pratika katak, saida makaita hakarak gasta husi osan estadu nian, povu akompanha katak, osanne’e ejekuta ba saida, povu mos hatene,” dehan Xefe Governu AMP Xanana.

Entertantu, PM Xanana hatutan, iha fulan Agostu tinan ne’e Governu sei lansa mos portal aprovizionamentu, mekanismu hotu-hotu halo, atu impede director ka membru governu atu sai dalan ne’ebe dehan atu estraga povu nia interese no povu nia osan.

Partisipa iha serimonia ne’e maka, Presidente Repúblika Jose Ramos Horta, membru governu, membru Parlamentu Nasional, direktores,sosiedade sivil, emprejarios no seluk. das

JND

Tuesday, March 15, 2011

THE LAUNCH OF THE TIMOR-LESTE TRANSPARENCY PORTAL

DEMOCRATIC REPUBLIC OF TIMOR-LESTE
OFFICE OF THE PRIME MINISTER

ADDRESS BY

HIS EXCELLENCY THE PRIME MINISTER

KAY RALA XANANA GUSMÃO

ON THE OCCASION OF THE LAUNCH OF THE TIMOR-LESTE TRANSPARENCY PORTAL


Dili Convention Centre,
15 March 2011


Your Excellency the President of the Republic
Honourable Members of Parliament
Honourable Government Members
Honourable Members of the Diplomatic Corps
Distinguished Members from the Church
Distinguished Director-Generals and National Directors
Distinguished Civil Society Representatives
Distinguished Guests
Ladies and Gentlemen,


It is my pleasure today to welcome you to the launch of the Timor-Leste Transparency Portal.

Since the IV Constitutional Government came to office, on 8 August 2007, we have been walking a long path to strengthen the institutional capacity of public administration, so as to better protect the interests of the State, to improve public service delivery and, of course, to promote good governance.

As such, it is a great honour for me to be here today at the launch of the Transparency Portal, which will enable real time data on State expenditure that can be accessed by the public through a website.

Ladies and Gentlemen,

This Portal represents much more than the development of a mechanism for promoting transparency, accountability and control in regard to the public accounts of the State. This Portal represents the true transformation of our State, particularly in Public Administration, which “step by step” has been adopting new efficiencies, innovation and accountability standards.

This was the commitment we made when we accepted the challenge of governing the Country for five years, that is, to implement bold policies enabling the social and economic development of the country and the reduction of poverty.

This goal can only be achieved with a strong Government that is transparent and that does not favour one party over others; when we have the necessary instruments to oversee Government members, Directors and other public servants, so that they do not misuse the financial resources that belong to the People and that they never put their individual interests above the interests of the whole.

Ladies and gentlemen, this oversight, this control over the public accounts of the State, can now be performed by ALL Timorese citizens, regardless of whether they reside in Timor- Leste or anywhere in the world!

Timor-Leste is, therefore, leading one of the most progressive systems in the world, enabling any person to have access to the Timor-Leste State General Budget process, as well as to its tax execution, in real time and in an interactive manner.

Your Excellencies
Ladies and Gentlemen,

We have achieved reforms in the area of Public Finance Management that resulted in efficiency improvements, including a significant degree of decentralisation to enable better service delivery to our People.

The reform and improvement process continues every day, step by step, as we continue to build on the foundations that have already been set.

Civil servants are first with front line responsibility for providing services to the entire population, and have the potential to contribute to improving the living situation of the Timorese People.

Therefore they must – or rather ALL OF US HERE IN ATTENDANCE MUST – perform our duties with greater efficiency and professionalism, making better use of the available tools and mechanisms that support integrity and productivity.

And so, the establishment of the Civil Service Commission, in full knowledge that civil servants are vital to our economy and are, currently, the main driver of economic growth given their management and administration of public investment.

It was also in pursuing greater accountability in the national development process that we established the Anti-Corruption Commission. We have also began a process of reform to Public Finance Management and started to set up a Superior Audit Agency, which, for the time being, is the Chamber of Accounts. This Chamber will constitute part of the Court of Appeal with the mandate of promoting transparency in public accounts and ensuring accountability in regard to reporting.

I say all this to put in context this reform, to show that the Transparency Portal is just one more measure from this Government to achieve the goals set out in our 5-year Program, particularly in regard to:
  • Fighting corruption in Government and Public Administration;

  • Implementing the principle of Good Governance, including encouraging the People to take part in political decisions and their execution;

  • Creating transparency mechanisms;

  • Establishing an efficient and transparent system so that the entire population knows how the executive caries out the tasks given to it.
  • The Government is also committed to managing the revenue flow with accountability and transparency, investing in the development of the Nation.

    In July last year we became the third country in the world to be given full compliance status with the Extractive Industries Transparency Initiative.

    In October last year we were recognised in the first ever Revenue Watch index as a Government with Comprehensive Revenue Transparency.

    Further, and as we have done since the beginning of our mandate, this year we held a full parliamentary debate on the State Budget that was conducted transparently and televised to the public. This degree of public accountability is something that is not seen in many countries in the world.

    I said it then, and say it again to you now, that as we see people across the globe crying out for democracy, this type of transparency proves that our people have reasons to be proud of their Democratic Institutions. And indeed, we all ought to be proud of our Nation’s democracy.

    Your Excellencies
    Ladies and Gentlemen,

    Public Administration Reform is already in full swing.

    With this reform, the Principle of Bringing Public Services Closer to the Population and the Principle of Participation by all Stakeholders in Public Administration, particularly Civil Society representatives, has already been realised!

    Through the Transparency Portal we provide an innovative way of calling upon all Timorese to be involved in the very operation of public administration and, in as much as possible, participate in Government decision making.

    Starting today, people will be able to go on-line and monitor the books of public expenditure, with information updated daily. People can see how the budget is being executed, what is being spent in each Ministry, Department and Directorate and on what category of items.

    For a Government that is committed to broad development throughout the country, it is important that the public has access to this information.

    At a time when we are preparing to make significant investments through the Infrastructure Fund and Human Capacity Development Fund, we now have an important instrument for monitoring our expenditure.

    As we work towards achieving the Millennium Development Goals through the MDG Suco program we can see what is being spent and where. Furthermore, the expenditure information concerning the Decentralised Development Programs will be updated daily.

    This innovative Portal will also be strengthened with the launch of the Procurement Portal, which will take place in Dili, on 25-27 August, on the occasion of the large Regional Conference on the Extractive Industries Transparency Initiative (EITI) that we are currently organising and where we hope to see each and every one of you.

    We are aware that the Timor-Leste Transparency Portal will raise many questions, and some of these may require some time and some knowledge of public accounting to reconcile. But we also know that this is part of the process for reforming and improving our Institutions. I urge you to use this Portal for the good of Timor-Leste, as I believe that it will contribute:
  • to detailed research on the country,

  • to foster knowledge and understanding, and

  • to bolster our national development.
  • As such, I cannot but thank the Minister of Finance and her entire team for their commitment and hard work in this difficult task that is the promotion of Transparency and Good Governance, particularly in regard to the management of the public finances of the State.

    That being said, and since in this case images speak louder than words, let us all log on to the Transparency Portal and witness another major step in our Country’s path towards development.

    I officially launch the Timor-Leste Transparency Portal.

    Thank you very much.
    Kay Rala Xanana Gusmão
    15 March 2011

    Thursday, February 24, 2011

    Deputado Fretilin: Aderito Iha Duni Kapasidade Kombate Korupsaun

    Last Updated on Thursday, 24 February 2011 16:15Written by Thomas SanchesThursday, 24 February 2011 14:25

    CJITL Flash, Maske durante nomeisaun hetan polemika, maibe Deputado Fretilin iha PN hahu dadaun fo konfiansa ba prezidente komisariu ba Komisaun Anti Korupsaun – KAK atu kombate korupsaun iha Timor Leste.

    Tuir deputadu Inacio Moreira hosi bankada FRETILIN katak Aderito de Jesus, Komisariu KAK iha duni kapasidade no buat hotu tenke lao neneik laos hanesan mehi, dehan Inacio Moreira iha uma fukun PN, Kuarta, (23/02).

    “Ita hotu tenke komprende tanba buat ida kombate korupsaun ne’e laos buat fasil ne’ebe hanesan ita nia povu hanoin no atu kombate korupsaun ne’e ita tenke servisu hamutuk la'os hein deit mak KAK no hau fiar katak Aderito iha kapasidade ne’ebe diak” dehan Inacio Moreira.

    Nia mos hatutan katak, husu ba Aderito de Jesus ne’ebe hanesan komisariu KAK tenke servisu ho professional lalika hare ba partidu.

    Nune’e mos ho deputadu hosi bankada PD, Adriano do Nascimento mos hateten, nia kombate korupsau ne’e sei lori tempo.

    “Klaru katak Aderito iha kapasidade ne’ebe ke diak maibe atu kombate korupsau ne’e sei lori tempu tanba atu kaer ema ida tenke iha evidensia ne’ebe forti no buat hotu tenke lao mais neneik tanba atu investiga kazu ida laos loron ida ou semana ida no ita mos tenke komprende tanba TL ne nasaun foun ida ne’ebe mak foin hahu” dehan Adriano. (Thomas Sanches/CJITL)

    Tuesday, February 22, 2011

    MP Integra Kazu Korupsaun Tolu Ba KAK

    Posting Husi: Josefa Parada
    Kategoria: Notisias Online


    DILI—Presidente Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Aderito de Jesus hatete nia simu ona kazu korupsaun tolu (3), ne’ebe involve fonsionariu public, kazu halo tiha ona investigasaun sei integra ba iha Ministeriu Public (MP).

    “Ami simu tan, kazu tolu ne’e segredu husi justisa, hau labele fo sai no hau labele koalia kona ba ida ne’e, ida ne’e maibe kazu ida ne’e ami sei hato ba iha ministeriu publiku depois sei to iha tribunal,” hatete Aderito ba Jurnalista bainhira halao serimonia Planu Estratejiku iha Sentru Formasaun Joao Paulo II, Komoro, Tersa (22/2).

    Alende kazu tolu ne’ebe oras ne’e dadauk KAK halo investigasaun hetan ona delegasaun husi MP, iha mos balun KAK komesa halo analiza dadaun oinsa atu bele komunika ba iha MP.

    Iha oportunidade ida ne’e mos, Presidente Parlamentu Nasional (PN), Fernando ‘Lasama’ Araujo informa mos katak, iha tempu badak dadauk sira sei aprova lei KAK balun ne’ebe iha relasaun ho korupsaun, ho lei ida ne’e bele sai instrument ida hodi nune’e KAK bele halo nia servisu.

    “Lei KAK agora iha ona iha Parlamentu, hanesan kona ba iha Money Laundry ninian, ne’eduni antes Junho nia laran ami bele aprova ona. Hanesan hau nia prezensa iha iha Workshop ida ne’e atu inkoraja komisariu KAK ho nia Adjuntu nain rua, ho nia staf tomak atu servisu makaas liu tan atu osan ida povu nian bele to duni ba iha povu, labele maran iha dalan klaran,” hatete Lasama.

    Iha oportunidade ida ne’e, Vise Ministru Finasas, Rui Hanjan iha nia deskursu mos kona ba planu estratejika dezenvolvementu nasional no mos fundus especial iha orsamentu tinan fiscal 2011.

    Antes ne’e mos, Prokurador Jerald a RDTL, Ana Pesoa aprezenta mos ninia relatoriu ba iha uma fukun PN, kona kazu konrupsaun, no abuzu de poder. Iha nia relatoriu ne’e hatudu mos funsionariu no mos membru PNTL balun involve iha korupsaun no mos abuzu de poder. Oscar Salsinha

    Tersa, 22 Fevereiru 2011 - 15:09:29 OTL

    Procuradoria-Geral da República acusa ministros de corrupção e abuso de poder

    Vários membros do governo de Timor-Leste foram acusados de corrupção pela Procuradoria-Geral da República do país. De acordo com o relatório anual agora publicado a lista extensa inclui 31 processos e envolve nomes como José Luís Guterres, actual vice-primeiro ministro, Zacarias Albano da Costa, ministro dos Negócios Estrangeiros, João Freitas da Câmara, embaixador na Tailândia, e Rogério dos Santos, conselheiro da embaixada no Brasil. Noutro processo semelhante de gestão danosa e abuso de poder foram acusados Arcanjo Leite, ministro da Administração Estatal e Ordenamento do Território, bem como Bernardo Hornay, da administração do distrito de Baucau e presidente da comissão de planeamento e implementação do programa de desenvolvimento local.

    Em declarações ao i, o assessor de Mari Alkatiri, ex-primeiro-ministro e líder da oposição, explicou que "já há tempos que se houve estas histórias. Isto não é novidade para o povo de Timor-Leste, mas se se tratam de acusações formais significa que algo de muito sério está a acontecer".

    "Estamos ansiosos para ver a justiça reagir. Esperemos que o governo, ou seja Xanana Gusmão, permita que a Justiça funcione. A justiça em Timor-Leste devia ser um valor primário e não para favorecer este ou aquele", acrescentou Filomeno Aleixo.

    A lista de membros do governo acusados também passa pelo ex-chefe do departamento de aprovisionamento do Ministério da Justiça, acusado de corrupção e falsificação de documentos, por dois chefes de departamento no Ministério das Finanças, e até por um oficial de Justiça do supremo Tribunal de Recurso (instancia máxima judicial), indiciado pelos crimes de corrupção passiva para acto ilícito e falsificação agravada. Contactado pelo i, o assessor do presidente José Ramos-Horta, José Meirelles, recusou-se a comentar o assunto, justificando que a separação de poderes no país não lhe permite comentar "questões que envolvam a Justiça e o governo".

    Embora não estejam presentes no relatório anual de 2010, os nomes foram referidos pela procuradora Ana Pessoa "apenas para ilustrar que não é verdade que nada se faz contra a corrupção, e que não são só os ditos pés descalços que têm de responder pelos seus actos".

    por Sara Sanz Pinto, Publicado em 21 de Fevereiro de 2011

    Tuesday, February 15, 2011

    Casals & Associates to Assist in Anti-Corruption Efforts in Timor Leste

    February 14, 2011 02:48 PM Eastern Time
    http://www.businesswire.com/portal/site/home


    FALLS CHURCH, Va.--(BUSINESS WIRE)--Casals & Associates, a DynCorp International Company, today announced that it has been awarded a contract to support anti-corruption efforts in Timor Leste.

    The 36-month contract, which is funded by the Millennium Challenge Corporation and administered by USAID in partnership with the Government of Timor Leste, has a ceiling of $6.9 million and will help to reduce corruption through an integrated approach, by building a network of functioning, effective anti-corruption institutions and actors with the capacity to deter, detect and sanction corruption.

    “We are pleased that USAID has selected us for this effort,” said Kerian McManus, DI Vice President for International Development. “Casals’ extensive expertise in anti-corruption efforts, coupled with DI’s existing footprint in the region, positions the team to provide immediate and effective solutions to support the Government of Timor Leste.”

    DynCorp International (DI) delivers support solutions for development, diplomacy and defense, offering major programs in logistics, platform support, contingency operations, training and mentoring. Through Casals & Associates, the company works globally addressing post conflict countries and countries in transition, democracy and governance, rule of law, local governance, and other urgent issues facing societies today.

    With more than six decades of experience in supporting governments and multilateral organizations, DI’s diverse international expertise and seasoned culture of compliance, accountability and performance, are the foundation of the unique solutions the company brings to every task.

    Fonte: http://www.businesswire.com/news/home
    /20110214007007/en/Casals-Associates-Assist-Anti-Corruption-Efforts-Timor-Leste

    Thursday, February 10, 2011

    Kombate korupsaun Tuir Modelu Christopher – Aderito no Carrascalao

    Written by Julio Gil da Silva GuterresThursday, 10 February 2011 17:33

    CJITL Opiniaun, Artigu tuir mai hakerek husi Julio Gil da Silva Guterres, opiniaun ne’e la reprezenta CJITL nia redasaun, responsavel ba konteidu ne’e hatodan ba autor artigu ne'e.

    Iha mundo, liu – liu iha siklu 21 (Rua nulu resin ida) aktu kombate korupsaun nu'udar objektivu ida atu promove transparencia, akuntabilidade no boa governasaun.

    Autor ou artigu na'in barak ona mak halo signifikasaun konaba korupsaun, no atu fo hanoin fila fali deit katak korupsaun mai husi liafuan ida corrumpere ou corruptio signifika katak buat dodok, fo'er, naoksaun no suborno ne'ebe autor prinsipal sira mak ofisiais publiku, funsionarius estado, no ema sira makaer ukun ou iha poder.

    Nasaun ida nia sistema merkadoria sei la la'o, monopolio mak ejisti, oligopoli no distorsaun mak domina iha merkadu bainhira nasaun ida nia lideransa mesak nakonu ho kleptokrasia ou ho lian seluk ema bolu a government of tieves ou ho lian melayu dehan Pemerintahan para pencuri.

    Iha Timor Leste, kombate korupsaun ejiste no maske Tinan 8 (Ualo) resin ona, Timor Leste ratifika konvensaun ONU kontra korupsaun maibe lei ba kombate korupsaun seidauk ejisti.

    Maske nune'e, iha Timor Leste ejiste vontade individual ema balun ne'ebe iha komitmentu bo'ot hakarak kombate korupsaun ho kapasidade individual ne'ebe la hanesan. Ita temi deit, Christopher Henry Samson, Direitor LABEH – Lalenok Ba Ema Hotu, Mario Viegas Carrascalao, Eis Vice Primeiru Ministru Asuntu sosial, Aderito de Jesus Soares, Prezidente komisariu ba Komisaun Anti Korupsaun – KAK.

    Hanesan ema ne'ebe servisu tinan 6 (ne'en) ona iha area investigasaun no servisu ona ho organizasaun anti korupsaun tinan 4 (ha'at) no atende ona formasaun investigasaun konaba korupsaun iha nasaun oin - oin, hau hakarak lori leitor sira ba ezamina indivu nain 3 (tolu) ne'ebe hau temi iha leten ba ita hotu atu konhece, liu – liu husi parte sira nia vontade atu kombate korupsaun iha Timor Leste.

    Molok ita to'o iha ne'eba, hakarak fo lembra fali ita ba lansamentu rezultado peskiza konaba korupsaun iha mundo ne'ebe publika husi organizasaun mundial anti korupsi ho naran Transparency International ne'ebe halo nia lansamentu ikus iha loron 26 Outubro 2010 konaba corruption perceptions index result hatudu katak Timor Leste monu iha pozisaun 127 (kategoria korupsaun bo'ot) ho score 2. 5 (lista mean korupsaun). Husi peskiza internasional ida ne'e hatudu duni katak korupsaun iha Timor Leste ejiste.

    Iha Timor Leste, Korupsaun sempre la'o hamutuk ho liafuan ida KOMBATE. Iha termu orijin katak, kombate ou Combat or fighting, is purposeful violent conflict intended to establish dominance over the opposition. Se ita halo tradusaun ruma karik, kombate ne'e hanesan meius luta ida n'ebe atu hadau poder ho maneira conflitu violensia, no iha sistema kombate laran, inimigu sempre inimigu nafatin to'o poder ou dominasaun ne'e hadau ona husi parte ida seluk (to win the battle, Enemy should remain enemy; *wikipedia) .

    Ita lori teoria COMBAT ne'e konhece ema na'in tolu ne'ebe ema barak fo sarani hanesan East Timor Corruption Fighters, maske konsistensia luta seidauk firme.


    Durante Primeiru governu ne'ebe kaer husi partidu Fretilin (mesak) ejiste ona opiniaun kombate korupsaun, no ejiste mos naran ida Christopher Henry Samson. Timor oan kulit metan ne'ebe nia pasaporte hadau hela iha Ministeriu Justica. Uluk liu hau hakarak atu dehan katak hau lakohi atu trai ou hau lakohi atu adora tanba uluk hau servisu ho nia, maibe hau bele konfirma Christopher ema Timor oan, tanba bainhira hau sei servisu ho nia, Eis Ministru Interior, Rogerio Tiago Lobato haruka polisia imigrasaun nain rua lori karta ida ho lian portugues, atu obriga Christopher bele asina katak Governu konhece deit Domingos Cristovao (Christopher nia naran sarani uluk molok ba angola) atu bele haruka Christopher sai husi Timor tanba naran ida Christopher Henry Samson ne'e governu la rekonhece hanesan Timor oan, maibe iha momentu ne'eba Christopher la asina.

    Konkluzaun husi istoria ida leten ne'e atu dehan deit katak Christopher luta ba kombate korupsaun hanesan ema Timor oan, no ida ne'e diak tanba atu kombate buat ruma tenki iha espiritu nasionalismu, e hau fiar katak governu Fretilin iha momentu ne'eba konsiente duni katak Christopher ema Timor oan ida. Governu lakohi temi nia hanesan Timor oan tanba la bo'ot iha Timor no halo esteitmentu kontra aktu governu Fretilin.

    Maibe tanba sa, bainhira iha Governu Fretilin, Christopher gosta koalia makas ou sai opozisaun ba governu hodi luta atu kombate korupsaun depois iha governu Aliansa Maioria Parlamentar – AMP ne'ebe lidera husi Kay Rala Xanana Gusmao, Christopher la hakilar ona hanesan uluk?

    Karik (Apakah) governu AMP la halo korupsaun? Karik governu AMP rekonhece ona Christopher hanesan Timor oan ne'e mak nia lakohi hakilar ona ba korupsaun?

    Hau fiar katak Christopher nia inimigu maka korupsaun, laos Fretilin no la'os mos AMP.

    Iha kombate inimigu tenki inimigu nafatin, no korupsaun tenki inimigu nafatin, no buat ida ne'ebe hau nota tanba sa Christopher nonok mak barak iha lideransa governu AMP, tanba nia poder ida Whistle Blower (Tiup Peluit) ne'e Mario Carrascalao hadau tiha, nune'e publiku nota duni buat ida katak Christopher em vez de kontinua hakilar kontra korupsaun, maibe nia fila kombate Carrascalao, atu nune'e nia bele hetan fila fali poder Whistle Blower, nune'e bainhira Carrascalao tun husi nia kargu, Christopher sente katak nia kombate ona inimigu ida.

    Maibe tuir lolos, Christopher halo sala bo'ot tanba COMBATE ne'e luta ida kolektivu, tatika kolektivu, tanba korupsaun: ne'e krimi sistematiku, presiza planu ne'ebe kolektivu no sistematiku mos, ida ne'e mak Christopher HALUHA.

    Aderito de Jesus, mosu husi KAK, Aderito belun duni ba AMP, maibe Aderito la'os atu kombate AMP maibe atu kombate korupsaun, tanba ne'e Aderito nia inimigu mak korupsaun, Christopher nia inimigu mak korupsaun, Fretilin ho AMP mos nia inimigu korupsaun, povu Timor tomak mos nia inimigu korupsaun.

    Aderito de Jesus dala barak hare fali nia pozisaun kombate korupsaun hanesan MANDATU ida katak EMA MAK HARUKA, tanba bainhira hare ida ne'e hanesan mandatu maka, bainhira tempu ne'e remata, komitmentu ne'e mos remata.

    Christopher Samson labele hare fali LABEH hanesan ONG uniku ne'ebe bele la'o mesak atu transforma mentalidade sosiedade ida ne'ebe koruptu, maibe tenki hare LABEH hanesan ONG ne'ebe sei fraku no la sistematiku no laiha financeiru. Atu nune'e LABEH bele forte, sistematiku liu tan, financeiru naton no hetan rekonhecementu.

    Labele uja modelu I DID IT MY WAY iha mundo kombate korupsaun nian, maibe tenki uja modelu LET US DO IT TOGETHER. Labele mos uja modelu NATO ou No Action Talk Only maibe tenki hahu ona adopta modelu UN ou Use Nationalism. ***

    Fonte: www.cjitl.org
    http://www.cjitl.org/cjitl-timor-ohin-loron/cjitl-opiniaun/88-kombate-korupsaun-tuir-modelu-christopher--aderito-no-carrascalao

    Sunday, January 30, 2011

    OJE2011 ba KAK aprova ho unanimu

    Dili. OJE2011 aloka ba Komisaun Anti-Korupsaun (KAK) aprovadu ho unanimu. Total OJE ba KAK hamutuk US$1,649,000.00 ho tan aditamentu husi propostas 4, hetan aprovasaun unanimu ho votus Favor (59), Kontra (0) no Abstensaun (1).

    Prezidente Parlamentu Nasional (PN) Fernando Lasama de Araujo haktuir katak, "ne'e hatudu katak representante Povo iha Parlamentu Nasional iha kompromisu bot ba kombate ba Korupsaun (TVTL26/01/2011)".

    Komisaun Anti Korupsaun (KAK), harii tamba kompromisu IV Governu Konstitucional, lidera husi PM Kay Rala Xanana Gusmao hodi kombate korupsaun liu husi harii sistema. Liu husi Lei No.8/2009, 15 de Juliu, hodi estabelece Komisaun Anti Korupsaun (KAK).

    Fonte: Forum Haksesuk

    Wednesday, January 19, 2011

    Korupsaun: Lei Pensaun Vitalicia vs knananuk "Eh Foho Ramelau"

    Dili - Wainhira Senhor Doutor sei kaer I governo nebe hanaran-an "Governo Inclusivo Impopular da Fretilin" halo ona lei ida naran "LPV - Lei Pensaun Vitalicia". Wainhira Presidente Republika Xanana Gusmao fo veto ba lei ne'e, Lu'olo ho Mari hatan hadau malu nune'e "lei ida ne'e virgula ida deit mos sei la muda". Presidente Republika iha tempo neba hare hetan impaktu a'at LPV ba sociedade nebe hasouru mukit oi-oin ho rendimentu miniu ($ 0.50) loron ida.

    Se povo moris nune'e, sira nebe hanaran-an saseluk/representante povo nian labele hela deit iha uma simu osan 100%, sa tan bele hatama sasan husi liur la selu taxa ou se ex-deputadu ka ex-governante ne'e hakarak ba estrangeiro, lori ho nia familia (fen, laen, oan, etc) estadu mak selu nia viagem maibe sira mak hili hakarak tur iha VIP ka classe economico. Lei ka LPV ne'e la halo tuir lolos deit lia-fuan nebe Mari dehan iha 2005 "osan petroleo laos atu fo han fahi krekas sai bokur" basa ex-deputadu ka se deit nebe la aktivu maibe simu osan 100% hanesan lolos deit "fahi krekas nebe han to bokur". Iha Indonesia nia tempu maun alin balu hakerek musika ida dehan nune'e: "Nusa liman kabun bo'ot, ain kabun bo'ot la ba buka servisu?".

    Se ita hakarak kait ho LPV "nusa ex-deputadu, ex-governante" nebe sei ho idade produtivu la ba servisu? Hein deit simu deit han deit? depois koalia ema seluk halo programa social ajuda ema nebe uluk kontribui ba ukun-an, ohin loron kbi'it laek ona, dehan korupsaun? Depois koalia kontra programa nebe apoia Ex-combatentes Libertasaun Nasional, dehan hanorin sira sai dependente "Fretilin Secretary General, Mari Alkatiri said it was important not to make people to be dependent on the pension funds for the old people and the ex-guerilla fighters but it was important to capacitate them on how to manage the money" (cit in Diario Nacional 18/1/11).

    Ladun pedagogiku ka politikamente los, se kritika lei ida nebe afekta "positivamente" ema barak nia vida maibe ignora ka halo finge haluha tiha koalia kona ba lei imoral LPV... dun ema seluk koruptu maibe simu osan husi estadu ho proteksaun lei imoral LPV. Depois to'o eleisaun ba kanta musika "eh foho ramelau, taka liman iha fuan" hodi haknauk povo nia votos. A'at liu tan la hatene interpreta musika "eh foho ramelau" ninia sentidu saida "tan sa timor oan atan ba beibeik". Halo lei hodi hariku-an ne'e explora ema kbi'it laek sira. Halo povo atan ba bei-beik. Hananu "eh foho ramelau" bos-bosok depois haruka forsas tiru ema sivil ka policia liman tanan hanesan 2006, forma milisia, ne'e hatudu deit hipokrisia husi ema nebe hakarak aproveita deit ema seluk ba ninia interese rasik!

    Mai ita hamutuk hasouru ema nebe hakarak hanehan ita hodi moris iha riku nia leten!

    Monday, January 10, 2011

    Meja Parlamentu Nasional ajenda ona ba haksesuk konaba Lei Pensaun Vitalicia depois OJE2011

    Dili. Forum Haksesuk (FH). Meja Parlamentu Nasional (PN) ajenda ba haksesuk konaba Lei Pensaun Vitalicia (LPV) depois debate OJE2011. Haktuir ne’e husi Presidente PN Fernando Lasama de Araujo iha ninia residencia oficial, Farol, Dili, Segunda-Feira (10/01/2011), wainhira surumutuk AMP (Alianca Maioria Parlamentares), husi membrus Parlamentares AMP no membros governu sira hotu.

    Haktuir tan Lasama de Araujo, ”deputadus hamutuk 33 hatama requerimentu ba meja atu loke diskusaun hodi altera Lei Pensaun Vitalicia (LPV)”.

    Tenik tan Lasama, ”alterasaun husi 100% simu pensaun ba 25%, tamba Lei antigo ne’e injustisa bot ida”, dehan Lasama.

    Iha tinan 2008, ex-PM Dr. Mari Alkatiri hahu hakerek surat ba IV Governo Konstitusional, evoka Lei 7/2007, 25 de Julho no mos Decreto 2/2007, 1/Agosto, hosi Governo (FRETILIN), kona ba Direito no Regalias iha Pensaun Vitalisia!

    MPK


    ARTIGUS DAE'T HO LEI PENSAUN VITALISIA

    By Martinho G. da Silva Gusmão
    By Filipe Rodriguês Pereira
    By Husi Ami STL

    Fonte: FORUM HAKSESUK
    http://www.forum-haksesuk.blogspot.com

    Monday, December 20, 2010

    Sociedade, Korrupsaun no Komisaun Anti-Korrupsaun

    (Hanoin ruma ba komemora loron Internasional Anti-Korrupsaun iha Timor-Leste)

    Husi: José António J. Neves, Comisariu Adjuntu EKP

    Tinan ne’e Timor-Leste komemora ba dala-uluk loron Internasional Anti-Korrupsaun, 9 Dezembru iha tinan 2010. KAK hetan fiar husi orgaun Estadu Timor-Leste nian tomak atu lidera komemorasaun nee. Maibe ita nia sociedade seidauk hatene didiak kona ba loron ida ne’e. Ne’e duni ami hakarak koalia oitoan kona ba loron nee molok tama ba asuntu seluk iha topiku ida nee.

    REZOLUSAUN 58/4

    Iha loron 31 fulan-Outubru tinan 2003 ONU hasai Rezolusaun 58/4 nebé hamoris Konvensaun ONU nian kontra Korrupsaun, estabelese UNODC nudar sekretariadu ba asuntu ida ne’e no determina loron 9 fulan-Dezembru nudar loron internasional anti-korrupsaun. Iha fulan-Dezembru 2005 Konvensaun ne’e hahu vigora. Konvensaun ne’e nudar instrumentu legál internasional ne’ebé obriga paíz iha mundu atu fó atensaun makas ba kombate korrupsaun iha ida-idak nia nasaun no husu nasaun hotu-hotu atu kontra korrupsaun nudar komunidade ida.

    Too fulan-Setembru 2010 iha paíz 145 mak ratifika ona Konvensaun ne’e, inklui Timor-Leste. Timor-Leste ratifika Konvensaun ne’e ho Rezolusaun Parlamentu No.25/2008, loron 10 fulan-Dezembru. Paíz ne’ebé ratifika kesi-an legál no moralmente ba Konvensaun ne’e hodi estabelese polítika, legislasaun, regulamentu no programas ba kombate no prevene korrupsaun inklui fó sentidu ba komemorasaun loron internasional anti-korrupsaun nudar loron kampaña publika ida.

    KOMEMORASAUN LORON ANTI-KORRUPSAUN IHA TIMOR-LESTE

    Ema barak mak hatudu preokupasaun no koalia kona-ba korrupsaun iha Timor-Leste no iha espetativa makas katak tenki kombate duni korrupsaun iha Timor-Leste. Oras ne’e públiku tula hela espetativa ne’e ba KAK nia kabas atu atua lalais, atu prosesa lalais ema ruma ba tribunal ona. Maibe wanhira hare ho klean ba kompleksidade problema korrupsaun ho nia fórmas no fatór kondisionante oioin ita tenki rekoñese no bolu atensaun katak papel kombate korrupsaun tula iha sidadaun hotu-hotu nia kabas. KAK hamriik iha oin tuir kna’ar ne’ebé Estadu fó ba nia, maibe presiza nafatin kooperasaun husi sidadaun hotu-hotu.

    Ita nia sociedade hatudu preokupasaun makas ba problema korrupsaun iha Timor-Leste. Ita hotu-hotu tenki konkorda katak se problema ne’e husik hela deit sei sai dezastre nacional ba Timor-Leste. Korrupsaun laos krime simples maibe, krime nebé iha karakter organizasional, utiliza meius teknolozia, ho dimensaun transversal no transnasional. Katak, krime nebé husi ema ba ema, intensional no utiliza meius oioin, koordenadu ka organizadu, sanak tama iha setór oioin ho rede nebé hakat liu fronteira nasional. Krime ne’e iha potencia ba sobuintegridade Povu no Estadu Timor-Leste. Katak, desvaloriza normas étika, valor sosial no legais ne’ebé vigora universalmente no mós iha Timor-Leste.

    Povu no Estadu Timor-Leste forma nia dignidade no integridade ho valor no norma lubuk ida nebe mai husi nia kultura, nia fiar no institusionaliza iha Konstituisaun RDTL. Se korrupsaun invade ita hodi sobu no hatun dignidade no integridade povu no estadu Timor-Leste, entaun korrupsaun inimigu povu no estadu nian. Se mentalidade korruptu moris ona iha servidores estadu nian, fila-liman-nain sira ruma, ka se deit, entaun tenki iha medidas ruma ba sira. Ne’e duni estadu iha razaun no obrigasaun atu hamoris instrumentu legál fórmal hodi fóti medidas ba maluk ruma ne’ebé tau-an sala iha prosesu konstrusaun estadu no dezenvolvimentu povu nia moris diak.

    Nudar cidadaun diak nebe responsável lato’o, se ita preokupa deit maibe la hatudu asaun prevene no kombate korrupsaun iha ita nia moris lorloron. Iha komemorasaun loron Internasional Anti-Korrupsaun ba tinan ida ne’e ami fó tema “Hau halo saida ba prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste”. Liu husi eventu ne’e ami hakarak ida-idak afirma nia kompromisu no integridade nudar sidadaun diak ne’ebé hakarak kombate duni korrupsaun iha Timor-Leste.

    Eventu ne’e komemora iha loron importante tolu nia klaran ne’ebé iha relevansia makas no fó sentidu liu tan ba ita nia papél kombate no prevene korrupsaun iha Timor-Leste. Loron 7 fulan-Dezembru, loron ita komemora herois nebe mate tan invazaun husi poténsia militar externa. Sira mate ba kauza nobre Timor-Leste nia soberania, nia dignidade no direitu nudar povu ba hetan independénsia. Loron 8 fulan-Dezembru loron Imaculada Conceição, Padroeira Timor-Leste nian ne’ebé iha tinan 1987 to’o 1988 perigrina haleu Timor-Leste tomak hamutuk ho povu sira iha vila, iha área rural, iha fóho ka ai-laran hamulak no halerik husu atu restaura fila fali ita nia soberania, ita nia dignidade no ita nia direitu nudar povu. Loron 10 fulan-Dezembru loron Direitus Umanus. Loron ita komemora elementus fundamental ne’ebé fo sentidu ba itadignidade nudar ema, ne’ebé ita ratifika no konsagra mós iha Konstituisaun RDTL, iha polítika no sistema funsionamentu estadu Timor-Leste. Komemorasaun loron 9 fulan-Dezembru ne’e ba Timor-Leste hetan sentidu espesial ho asaun no espresaun históriku hirak ne’e, ne’ebé laos mósu sein objetivu no hotu sein sentidu no impaktu ba povu Timor-Leste nia moris.

    KORRUPSAUN IHA TIMOR-LESTE

    Ema komenta no argumenta katak korrupsaun iha Timor-Leste hahu husi prezensa Indonesia iha “Timor-Timur”. Iha tempu neba prátika ida ne’e mosu iha nivel hotu-hotu no halo ema monu ba opsaun boot rua; halo parte konsientemente ka hadok-an. Iha mos opsaun kiik ida nebe hakarak kontra maibe kbiit la too, ikus mai monu ba opsaun rua ne’e ida. Husi tinan 2000 mai problema korrupsaun sai preokupasaun boot ba bebeik no ema barak tan mak koalia no haksesuk. Agora ita hasoru opsaun tolu maibe iha ambiente socio-politiku nebe oinseluk: monu ba pratika korrupsaun konsientemente ka inkonsientemente, pasivu deit ka la importa no kontra pratika korrupsaun. Opsaun tolu nee foin hatudu deit ita nia persepsaun jeral maibe seidauk hatudu loloos sé mak sé iha opsaun ida ne’ebe.

    Rejime Indonesia la iha ona Timor-Leste. “Timor-Timur” sai ona Timor-Leste, husi “Provinsi ke-27” ba Repúblika Demokratika Timor-Leste. Ita halo mudansa kualitativa ida ba estatutu social no politiku ida as liu ida uluk nebe halo ita orgullu tebes nudar povu. Estadu Independente ida ho naran República Democrática de Timor-Leste. Estado de Direito Democrático nebé harii ho valor no norma sira nebé sai mata-dalan ba ema hotu-hotu nebé hamahon-an iha Estadu ne’e nia laran.

    Se iha nafatin hahalok korruptu iha Estadu ne’e nia laran, entaun ita korrompe dadaun integridade Estado de Direito Democrático ida ne’e. Laiha razaun atu hare ba realidade negativa iha tempu uluk hodi justifika hahalok korrupsaun iha tempu agora. Ema balu bele dehan “ ne’e mentalidade nebé susar ka kleur mak lakon”. Iha parte ida lo’os se ema nebé iha mentalidade ne’e la hakas-an hodi muda toman at ne’e. Se ema ne’e la valoriza valores no norma nebe halo nasaun ne’e moris, se ema ne’e la hare ona povu tomak nia moris diak nudar produtu independencia ba tempu naruk. Mentalidade nebe ladiak mos bele muda wainhira ema nee hakarak muda duni.

    Se lalika hare deit ba tempu uluk, entaun faktor saida tan mak ita tenki hare? Bele faktor barak maibe agora ita foti lai faktor rua: ida mak mentalidade, ida seluk mak lalaok moris. Mentalidade mos produtu husi kondisaun ida nebé ita bele dehan korrupsaun primeira instansia. Katak, ema ne’e estraga uluk nia konsiencia moral ka la respeita ona nia konsiencia moral nudar ema no nudar cidadaun Timor-Leste. Korrupsaun iha instansia ida nee lori ema ba ambisaun negativa nebe boot atu hariku-an liu husi dalan saida deit; lori ema ba halo kontrabalansu negativu katak, kontra hahalok negativu ho hahalok negativu, tanba laiha ona pasiensia atu mantein nafatin iha dalan nebe diak; lori ema ba sai oportunista la kontrola-an (deskontroladu), katak aproveita oportunidade hotu-hotu hodi hatudu ka goza nia ganansia.

    Pola hidup ka lalaok moris ita Timor nian balu nebe ita klaim katak ita nia kultura favorece korrupsaun mosu. Pratika konsumerismu no rebo-rebo iha serimonia, halo festa ho dansa iha serimonia oioin inklui cerimonia relijioza, prátika kultural balu nebe materialistiku. Se ita la tau atensaun ba pratika hirak ne’e, ita kria nafatin kondisaun ba korrupsaun atu akontece maibe ita hakilar nafatin katak korrupsaun halo povu kiak, naok povu nia osan, halo dezenvolvimentu la lao no seluk-seluk tan. Korrupsaun laos hahalok ida mosu derrepente maibe rezultadu husi procesu ida.

    Ho kondisaun hanesan refere iha leten ne’e ita la hatene loloos sé mak sé iha opsaun ida nebe. Maluk sira nebé le ka rona informasaun hirak nee tama iha opsaun ida nebé. Ema barak hakilar kona ba korrupsaun maibe ho objetivu la hanesan. Korruptor ida mos hakilar kona ba korrupsaun wanhira oportunidade ba nia atu haknauk subar-subar osan ka sasan estadu nian monu fali ba korruptor ka ema seluk ida; nia hakas-an ona maibe seidauk konsege deit, katak iha ona intensaun maibe oportunidade mak seidauk too. Diferensa mihis tebtebes entre sira nebe ho karakter hanesan nee. Ema balu koalia no kritika ema seluk halo korrupsaun tanba nia hasoru ema nebe koalia hela kona ba asuntu nee, maibe nia la senti buat ida ka nia senti buat ida la kona nia. Iha mos ema seluk nebe preokupa tebes no hakas-an halo buat ruma kontra prátika korrupsaun iha Timor-Leste.

    Ita nia sociedade nee koalia makas kona ba korrupsaun boot nebé preciza kombate liu husi dalan represivu ho lei, investiga, akuza, lori ba tribunal no kastigu. Ne’e lo’os no preciza duni dalan ida neé. Maibe korrupsaun boot ne’e la mosu derrepente deit se la hahu husi buat kiik no simples. Ita labele kombate korrupsaun ka krime sira seluk ho hatauk ema ho lei deit, maibe halo ema iha vontade ka hakarak rasik atu kumpri lei no kumpri nia konsiencia moral. Ita fiar katak iha Timor-Leste sei iha ema barak mak hakarak kumpri lei no nia konsiencia moral, maibe balun la iha vontade ida nee. Tanba ne’e edukasaun kona ba valores, etika hodi promove vida civika iha sociedade halo parte integrante servisu kombate no prevene korrupsaun.

    KOMISAUN ANTI-KORRUPSAUN IHA TIMOR-LESTE (Lei no.8/2009)

    ) Natureza no Misaun

    Komisaun Anti-Korrupsaun ne´e pesoa koletiva ida ne’ebé iha direitu públiku, haknaar ho personalidade jurídika, ho independénsia téknika no autonomia administrativa no finanseira.Komisaun nu’udar órgaun polisia kriminál espesializada, ne’ebé independente, halo intervensaun tenke tuir deit kritériu legalidade no objetividade ne’ebé lei haruka no atua ho diresaun hosi autoridade judisiária kompetente tuir lei haruka.

    Komisaun ninia misaun mak halo asaun prevensaun no investigasaun kriminál ba krime korrupsaun nian iha fórma oioin, pekulatu, abuzu podér, tráfiku influénsia no partisipasaun ekonómika iha negósiu, hanesan defini ona iha lejislasaun penál nian.

    ) Kompetensia

    1. Iha matéria prevensaun kriminál, Komisaun iha kompeténsia atu:


    a) Halibur (rekolla) no analiza infórmasaun hirak ne´ebé kait ho kauza sira, no prevensaun korrupsaun nian;

    b) Halo asaun sira kona-ba sensibilizasaun hodi limita lalaok korrupsaun nian, motiva ema sira atu kuidadu (prekausaun) ka hamenus (redús) hahalok no situasaun hirak ne´ebé lori (fasilita) ema ba hamósu hahalok kriminozu sira;

    c) Fó hanoin (akonsella) kualkér instituisaun ka entidade públika kona-ba oinsa prevene no funu hasoru hahalok korrupsaun nian.


    2. Iha matéria investigasaun kriminál, Komisaun iha kompeténsia atu halao knaar ne’ebé lei fó ba órgaun polísia kriminál, mak hanesan:


    a) Halo inkéritu ka prátika hahalok inkéritu ne´ebé delega ona hosi Ministériu Públiku;

    b) Halibur notísia krime nian;

    c) Deskobre ema sira-ne´ebé responsável ba prátika krime;

    d) Buka hatene loloos (averigua) indísiu ka notísia faktu nian ne´ebé bele konstitui krime;

    e) Halo identifikasaun no kaer (halo detensaun) ema sira;

    f) Halo notífikasaun hirak ne´ebé presiza, hosi nia rasik ka hamutuk ho autoridade polisiál seluk;

    g) Halao interrogatóriu iha ámbitu investigasaun nian no hahalok instrutóriu seluk ne’ebé presiza para halao atribuisaun sira ne’ebé simu;

    h) Buka no revista sasan;

    i) Tahan sasan no dokumentu sira;

    j) Halo vijilánsia;

    k) Rona no halo gravasaun ba ema koalia ka komunika malu liu hosi telefóne, ho autorizasaun judisiál;

    l) Halo ezame ba livru, dokumentu, rejistu, arkivu sira no elementu seluk ne’ebé relasiona duni ho sasan sira ne’ebé sai objetu investigasaun nian, nune’e mós kualkér vestíjiu infrasaun nian;

    m) Husu hanoin matenek nain sira (proceder a pericias), sukat no halibur amóstra sira ba ezame laboratóriu nian;

    n) Promove selajen iha kualkér instalasaun.


    3. Iha matéria investigasaun kriminál nian, Komisaun mós bele husu ba Ministériu Públiku atu fóti medida kautelár ruma, tuir lezislasaun prosesuál penál nian, hanesan temi tuir mai ne’e:


    a) Atu haruka halo konjelamentu ba konta bankária hirak ne´ebé iha indísiu fórte ne’ebé hatudu proveitu hirak mai hosi krime ne’ebé prevé tiha ona iha artigu 4.º;

    b) Haruka atu la bele uza sasan (ativu) saida deit ne’ebé iha ema ruma nia liman, tahan ona (kustódia) ka sasan ne’ebé iha ema ruma taumatan hela.


    4. Wainhira halao funsaun hirak temi tiha ona, Komisaun tenke fó prioridade aas liu ba investiga kazu korrupsaun hirak ne´ebé boot ka komplesu liu.


    5. Komisaun bele kaer mós rezime espesiál hirak ne´ebé prevé ona iha Dekretu-Lei nú. 4/2006, loron 1 fulan-Marsu nian , no nú. 2/2007, loron 8 fulan-Marsu nian.


    6. Komisaun nia atuasaun hirak ne’ebé la hetan uluk mandatu hosi autoridade judisiáriu kompetente, ba kazu no tuir lei haruka, tenke hetan validasaun hosi autoridade judisiária kompetente iha prazu másimu oras 72 nia laran, tuir pena nulidade (se lae la vale tuir lei).


    7. Validasaun tenke husu lalais kedas hosi Ministériu Públiku.


    DEFINISAUN KORRUPSAUN


    a) Korrupsaun pasiva ba hahalok ne´ebé la tuir lei (ilísitu), tuir termu artigu 292.º Kódigu Penál nian, funsionáriu ida-ne´ebé nia rasik, ka liu hosi ema seluk, ho ninia konsentimentu (hakarak rasik) ka ratifikasaun, husu ka simu, ba nia rasik ka ba ema datoluk, maske nia la merese, vantajen patrimoniál ka la´ós patrimoniál, ka ninia promesa, atu halo buat ruma ka husik hela deit ne´ebé la tuir nia devér kargu nian, maske mósu molok hahusuk (solisitasaun) ka aseitasaun;

    b) Korrupsaun pasiva ba hahalok lísitu mak, tuir termu artigu 293.º hosi Kódigu Penál nian, funsionáriu ida-ne´ebé nia rasik, ka liu hosi ema seluk, ho ninia hakarak rasik ka ratifikasaun, husu ka simu, ba nia rasik ka ba ema datoluk, maske nia la merese, vantajen patrimoniál ka la´ós patrimoniál, ka ninia promesa, atu halo buat ruma ka husik hela deit ne´ebé la kontraria ho devér kargu nian, maske molok hahusuk (solisitasaun) ka aseitasaun; no funsionáriu ne´ebé nia rasik ka liu hosi ema seluk, ho ninia konsentimentu (hakarak rasik) ka ratifikasaun, husu ka simu, ba nia rasik ka ba ema datoluk, maske nia la merese, vantajen patrimoniál ka la´ós patrimoniál hosi ema ne´ebé ba nia iha ona, iha hela ka sei iha hakarak makas atu depende ba funsaun públika sira ne’ebé nia halao;

    c) Korrupsaun ativa mak, tuir termu artigu 294.º Kódigu Penál nian, ema ida-ne´ebé nia rasik, ka liu hosi ema seluk no ninia konsentimentu ka ratifikasaun, fó ka promete ba funsionáriu ka ba ema seluk ho ninia konsentimentu, vantajen patrimoniál ka la´ós patrimoniál ba funsionáriu ne’ebé la merese, ho intensaun hanesan hatudu tiha ona iha artigu 292.º ka iha artigu 293.º Kódigu Penál nian;

    d) Pekulatu, tuir hakerek iha artigu 295.º Kódigu Penál nian, funsionáriu ida-ne´ebé la ho lejitimidade (la tuir lei) fóti ba nia diak rasik ka ema seluk, osan ka sasán ne´ebé bele muda (móvel), públiku ka partikulár ne´ebé entrega ba nia, iha ninia liman, ka nia bele hetan asesu ba tanba ninia funsaun sira;

    e) Hana’in an hodi uza (pekulatu uzu), tuir hakerek iha artigu 296.º Kódigu Penál nian, funsionáriu ida-ne´ebé uza ka hosik ema seluk uza ho finalidade hirak ne’ebé la loloos, kareta sira ka sasán móvel sira-ne´ebé ho valór boot (signifikativu), ne´ebé entrega ona ba nia, iha ninia liman ka nia bele hetan asesu ba sasán hirak ne´e tanba razaun ninia funsaun sira, hodi fó ba nia rasik ka ema datoluk, benefísiu ne´ebé la tuir lei (la lajítimu) ka hasusar ema ruma;

    f) Abuzu Podér mak, tuir artigu 297.º Kódigu Penál nian, funsionáriu ida-ne´ebé abuza podér sira ka viola devér hirak ne´ebé kait ho ninia funsaun sira, ho intensaun hodi hetan ba nia rasik ka ba ema datoluk, benefísu ne´ebé la tuir lei (la lejítimu) ka hasusar ema seluk;

    g) Partisipasaun Ekonómika iha negósiu, iha artigu 299.º Kódigu Penál nian, funsionáriu ne´ebé, tanba razaun halao knaar públiku tenke intervein iha kontratu ka operasaun seluk ka aktividade, no aproveita kondisasun ida ne’e, hodi hetan ba nia ka ba ema datoluk, diretamente ka liu hosi ema seluk, vantajen patrimonial, ka, liu hosi dalan seluk ruma, partisipasaun ekonómika ne’ebé la tuir dalan loloos, ho nune’e hasusar interese públiku sira ne’ebé mak nia tenke administra, fiskaliza no defende ka halao duni;

    h) Ajente Públiku, tuir artigu 302.º Kódigu Penál nian, funsionáriu sivil, ajente administrativu, membru fórsa sivíl no polisiál sira nian, nune’e mós ema sira ne´ebé inklui ona iha alinea d), e) no f) no iha nú. 2.º artigu ne´ebé refere ona;

    i) Pessoa, ema ida mesak (singulár) ka koletivu (inklui banku sira no instituisaun finanseira sira seluk), no kona-ba ema koletiva ida katak, inklui ninia diretór, administradór no responsável sira;

    j) Instalasaun sira inklui sasan hirak iha uma laran, iha liur no buat hirak ne’ebé tau iha neba ka hatutan ba uma ne’e (anexus);

    k) Móvel sira inklui, karreta, roo, aviaun/sasemok, no kontentór sira.

    Tuir lei ida nee Komissaun iha papel boot rua: prevenssaun no investigasaun. Area rua ne’e importante hotu. Informasaun nebe hakerek antes sub-topiku ida nee koalia kona ba prevensaun liu husi edukasaun no konsientizasaun públiku. Poder investigasaun area ida komplexu no sensitivu nebe ejize kapacidade oioin husi investigador sira. Area nebé iha risku bo’ot. Entaun preciza mos publiku nia kompriensaun no kooperasaun atu garante atividade investigasaun lao tuir kbiit nebe lei haruka.

    LIA-FUAN IKUS

    Riku soi estadu nian namkari no akumuladu hela iha povu nia le’et no iha orgaun estadu sira. Iha neba iha sasan, iha poder no iha oportunidade. Poder sempre relasiona ho buat ruma hanesan sasan, osan, decizaun politika ka relasaun no iha neba bele halo ema monu ba materialista no sai ganansiozu. Sistema kontrolu no balansu ba poder iha atu halo ida-idak tau-an iha nia fatin ho funsaun nebe atribui ba nia.

    Iha sektor privadu akumulasaun sasan, osan no poder namkari iha kompañia sira, iha ajensias produtores bens no servisu (barang dan jasa), ajensias distribudores produtus komersiais, bens no servisu. Povu dala barak sai vitima ba korrupsaun no bele mos sai autor wainhira nia halo parte iha rede ema sira nebe pratika korrupsaun. Ignoransia povu nian bele sai potencia ba manipulasaun nebe ikus mai sai vitima ba korrupsaun. Ne’e duni tenki neon moris no matan moris, hakbiit-an ho forsa moral no hotu-hotu iha papel importante ba prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste.